Merkelova ponovo kancelar Nemačke
Nemačka kancelarka Angela Merkel rođena je 1954. godine u Hamburgu, u porodici evangelističkog sveštenika, a u istočnu, tada još komunističku, Nemačku, preselila se kao beba, pošto je njen otac dobio premeštaj.
U Istočnoj Nemačkoj je završila sve škole, a poslednja akademska titula joj je doktorat iz fizičke hemije, koji je dobila na Univerzitetu u Lajpcigu.
Udata je za kvantnog hemičara Joahima Zauera, sa kojim nema dece.
Za političku karijeru osmog posleratnog kancelara i prve žene u istoriji Nemačke na toj funkciji kaže se da je bila uspešna, ali i beskompromisna.
Merkelova se od kraja 80-ih bavi aktivno politikom - najpre u Istočnoj, a potom i u ujedinjenoj Nemačkoj (neposredno po padu Berlinskog zida, 1989. godine).
Njena prava politička karijera počela je izborom Helmuta Kola za kancelara ujedinjene Nemačke, 1990, u čijoj je vladi 1991. godine bila prvi put ministar za omladinu i žene.
Kol važi kao „politički učitelj” Merkelove.
Posle više istaknutih funkcija u Hrišćansko- demokratskoj uniji (CDU), ona je 2000. godine na partijskom kongresu u Esenu izabrana za predsednika te stranke, koju vodi, kako kažu, odlučno i čvrsto.
Njen prvi pokušaj da se kandiduje za kancelara bio je 2002. godine, ali je tu bitku izgubila od šefa „sestrinske” CSU i bavarskog premijera Edmunda Štojbera, koji je, potom, izgubio izbore od socijaldemokrate Gerharda Šredera.
Drugi njen pokašaj 2005. godine je bio uspešan. Tada je ona pobedila Šredera.
Merkelova je, smatraju analitičari, realna, konzervativna i pragmatična političarka, koja u svkoj situaciji traži rešenje.
U međunarodnoj politici ona se dosad protivila proširenju EU iznad njenih mogućnosti za prijem novih zemlja, a naročito punopravnom članstvu Turske u Uniji, i zalagala se za jačanje evroatlanskih veza.
Na unutrašnjem planu je zagovornik privredne reforme i paketa mera za izazak iz finansijske krize, ali na način da Nemačka iz toga izađe privredno jača i sposobnija.
BERLIN – Angela Merkel je danas, tajnim glasanjem poslanika Bundestaga, ponovo izabrana za nemačkog kancelara.
Za Merkelovu, čiji su demohrišćani, zajedno s liberalima pobedili na septembarskim parlamentarnim izborima, glasala su 323 poslanika, tako da je izabrana u prvom krugu glasanja.
Neophodna većina za izbor kancelara bila je 312 glasova, od 622 koliko 17. saziv Bundestaga, donjeg doma parlamenta, ima poslanika.
Merkelovu je u skladu s nemačkim ustavom za funkciju kancelara predložio predsednik države Host Keler.
Prema Ustavu iz 1949. godine, koji su Nemcima ''skrojile'' sile pobednice u Drugom svetskom ratu, Nemačka ne bira direktno ni kancelara, a ni predsednika države.
Merkelova, koja je pre četiri godine prvi put izabrana za kancelara, osmog po redu, bila je prva žena u nemačkoj istoriji na toj funkciji i prvi kancelar, doktor prirodnih nauka.