Medvedev: Nema opravdanja za represije
Дмитриј Медведев током недавне посете изложби у спомен на концентрационе логоре из времена Стаљина (Фото Бета)
Od našeg dopisnika
Moskva, 30. oktobra – predsednik Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je danas na svom video-blogu da smatra nacionalnom tragedijom period Staljinovih represija i ističe da se nikakav razvoj države ne sme obezbeđivati ljudskim žrtvama. Nema opravdanja za represije, istakao je Medvedev povodom Dana sećanja na žrtve političkih represija.
„Uveren sam da je sećanje na nacionalne tragedije isto tako sveto kao i sećanje na pobede. I veoma je važno da mladi ljudi vladaju ne samo istorijskim znanjima nego i građanskim osećanjima. Da budu sposobni da emocionalno doživljavaju jednu od najvećih tragedija u istoriji Rusije”, naglasio je Medvedev.
On je dodao da, po sociološkim istraživanjima, 90 odsto mladih ljudi ne zna čak ni koji su poznati ljudi stradali u tim represijama i ne mogu ni da zamisle razmere Staljinovog terora. „Nemoguće je zamisliti razmere terora koji je bio na vrhuncu 1937–1938. godine i od koga su postradali svi narodi naše države. ’Volgom narodnog bola’ nazvao je Aleksandar Solženjicin beskonačnu reku represiranih u to vreme. Tokom dvadeset predratnih godina uništavani su čitavi slojevi i staleži našeg naroda. Bilo je praktično likvidirano kozaštvo. Raskulačeno i obeskrvljeno seljaštvo. Politički progonima bila je podvrgnuta inteligencija, radnici i vojnici. Progonjeni su predstavnici apsolutno svih religija. Zamislimo samo – milioni ljudi su izginuli od terora i lažnih optužbi – milioni.”
Današnji dan Medvedev je nazvao danom sećanja na milione osakaćenih sudbina, na milione streljanih bez suda i istrage, na ljude poslate u logore i progone, lišene građanskih prava zbog drugačijeg mišljenja ili zbog znamenitog „socijalnog porekla”.
„Pečat neprijatelja naroda i njihovih pomagača stavljen je tada na cele porodice. Milioni su izginuli od terora i lažnih optužbi, milioni. Bili su lišeni svih prava. Čak i prava na dostojanstvenu sahranu, a tokom dugih godina su njihova imena bila prosto precrtana iz istorije”, dodao je on.
„Zbog toga proglašena borba protiv falsifikovana istorije zemlje mora da se odnosi ne samo na pokušaje revizije rezultata Drugog svetskog rata, nego i na namere da se opravdaju Staljinove represije”, izjavio je Medvdev
Veoma je važno ne dopustiti da se, pod parolom uspostavljanja istorijske pravednosti, opravdaju onih koji se uništavali svoj narod. „Ali istina je i to da Staljinovi zločini ne mogu da umanje podvige naroda koji je pobedio u Velikom otadžbinskom ratu, učinio našu zemlju moćnom industrijskom državom, podigao na svetski nivo našu industriju, nauku, kulturu”, naglasio je on dodavši da građani Rusije moraju da prihvate svoju prošlost onakvu kakva ona jeste, da ne smeju biti ravnodušni i težiti da zaborave tragične trenutke u istoriji zemlje. Tim pre što je bez poznavanja složene i protivrečne istorije naše države nemoguće shvatiti mnoge današnje probleme.”
Predsednik je posebno istakao da „niko osim nas samih neće rešiti naše probleme. Neće vaspitati kod dece poštovanje zakona, ljudskih prava, privrženost ljudskim vrednostima, moralnim normama koje imaju korene u našoj nacionalnoj tradiciji i u našoj religiji. Niko osim nas samih neće sačuvati istorijsko sećanje i neće ga predati novim pokolenjima”.
Dan sećanja na žrtve političkih represija obeležava se u Rusiji i drugim bivšim republikama SSSR-a od 1991. godine. Održavaju se mitinzi i razne kulturne manifestacije, u školama se drže „živi” časovi istorije na kojima govore svedoci tih tragičnih događaja. Po celoj Rusiji se na mestima zločina okupljaju članovi porodica represiranih i streljanih i odaju im poštu. Istoričari ni danas nemaju tačne podatke o broju izginulih. Smatra se da je za dvadeset godina bilo osuđeno na zatvore i progone oko 50 miliona ljudi, a oko milion je streljano. Rehabilitacije političkih zatvorenika počele su u SSSR-u 1954. godine. Potom je taj proces bio zaustavljen i obnovljen je tek kad je na vlast došao Mihail Gorbačov.