Počasti nemačkom zarobljeniku

01. 11. 2009. 22:00

Угледан немачки архитекта: Рудолф Шварц

Užice – Tek kad su mnoge decenije minule i ideološke predrasude presahnule, iz muzejskog depoa užičkog Narodnog muzeja na svetlost dana je ovih dana izneta jedna nesvakidašnja izložba. Reč je o delima Nemca Rudolfa Švarca (1897–1961), arhitekte, slikara, modelara, koji je 1944. godine u ovom gradu, kao vojnik Vermahta, pao partizanima u zarobljeništvo. Pune dve godine on je, kao zarobljenik, ovde stvarao, slikao, crtao, pa ostavio zapažen trag, o kome izložba, postavljena u galerijskom prostoru Jokanovića kuće, upečatljivo svedoči.

Rudolf Švarc je bio ugledan nemački arhitekta, znan pre svega po osobenom stilu u projektovanju i gradnji katoličkih crkava, zbog koga je nosio nadimak „rajnski mističar“. Radio je pre rata kao profesor na Tehničkom učilištu u Ofenbahu i bio direktor Umetničke zanatske škole u Arenu. Kao nemački zarobljenik u Užicu od 1944. do 1946. godine, po instrukcijama tadašnjeg upravnika Muzeja ustanka Novaka Živkovića, radio je portrete narodnih heroja iz ovog kraja i prvoboraca, pejzaže okolnih brda, makete starih užičkih kuća. Pošto je oslobođen, vratio se u Nemačku i osmišljavao obnovu ratom razorenog Kelna, pa kasnije predavao na Akademiji umetnosti u Diseldorfu i osnovao svoj arhitektonski biro.

– Kod nas u depou sačuvano je tridesetak umetničkih slika, maketa, crteža koje je Švarc u Užicu radio. Angažovan je zahvaljujući upravniku muzeja Novaku Živkoviću, a bilo je vrlo hrabro u tom vremenu uposliti nemačkog ratnog zarobljenika. To takođe govori da su ondašnje upravne vlasti ipak vodile računa da sačuvaju umetničke vrednosti. Švarc je ostavio lepog traga za ovaj grad. U njegovom slikarstvu oseća se sigurnost poteza vrsnog crtača, a kolorit na portretima razvija tonalitet približan Rembrantovom koloritu – kaže istoričar umetnosti Zoran Jančić, kustos užičkog muzeja, koji je Švarcova dela izneo pred lice javnosti.

On dodaje da ima saznanja da je supruga Rudolfa Švarca živa, reč je o arhitekti Mariji Lang koja živi u Nirnbergu, te da bi valjalo s njom stupiti u kontakt. Takođe, ima ideja i da ova užička postavka bude viđena u Berlinu.