Vreme humanosti Kloda Levi-Strosa
Клод Леви-Строс
Vest o odlasku najvećeg savremenog antropologa Kloda Levi-Strosa čiji je stoti rođendan prošle godine obeležen i proslavljen u čitavom svetu,stiže kao neminovna senka svake svetlosti. Te jednostavne i međusobno suprotstavljene činjenice koje simbolizuju život i smrt tvore osnovnu binarnu strukturu postojanja,izraženu najpre u jeziku a potom i u svim oblicima ljudskog društvenog, kulturnog i duhovnog samopotvrđivanja.
Reč struktura je ključni pojam koji je obeležio delo jednog od utemeljivača strukturalizma i osnivača moderne antropologije. Za razliku od promenljivosti oblika i sistema, struktura je nepromenljivost koju je on nastojao da otkrije u istraživanju različitih aspekata kulture. Uzimajući jezik kao osnov ljudske mentalne složenosti koja poništava svaku razliku između ljudi, Levi-Stros ukazuje da određeni obrasci ponašanja i mišljenja odlikuju sve ljude. Oni se ne razlikuju po svojim mentalnim sposobnostima već ih međusobno razlikuju samo konstrukcije nastale na osnovu prirodnih datosti, boje kože, izgleda i kulturnih karakteristika.
„Divlja misao”, kako glasi naslov njegovog teorijski najznačajnijeg dela, nije misao divljaka već misao u elementarnom stanju koja ne diferencira trenutak posmatranja od trenutka tumačenja, a različita je od pripitomljene misli koja je takva,prvenstveno,zbog ostvarenja neke koristi. Svojstvenu svim ljudima i posebnoizraženu u mitovima koje ljudi stalno stvaraju, „divlju misao” lako možemo pronaći u sebi, ali obično nastojimo da je prepoznamo u pripadnicima egzotičnih zajednica. Projekcijom, dakle, te elementarne forme mišljenja u druge,i kulturno različite,uspostavljamo distancu prema njima da bismoih označili intelektualno inferiornijim od nas. Kao što nezavisno od svojih sadržaja mitovi najviše govore o svojim stvaraocima, tako i naš odnos prema drugima govori prvenstveno o nama samima.
Polazeći od čoveka koji, bez obzira kojoj kulturi pripada, uvek nastoji da razume svet u kojem postoji i da to svoje razumevanje iskaže odgovarajućim kulturnim tumačenjem, Levi-Stros je dokazao ravnopravnost različitih kultura i njihovih tvoraca. U toj univerzalnosti ljudske kulture ogleda se njena humanistička dimenzija koja ukida svaku razliku između tzv. „nižih” i „viših” kultura.
Izuzetan stil i humanistički aspekt njegovog dela učinile su Levi-Strosa jednim od najvećih intelektualaca dvadesetog veka čije su ideje bile podsticajne i čitavim generacijama autora iz oblasti društvenih nauka. Zato je minuli vek u antropologiji i društvenim naukama obeležen njegovim delom. Iako su,naime,mnogi osporavali strukturalizam, savremena antropologija usvojila je kriterijume i ciljeve proučavanja vezane za otkrivanje i tumačenje logike razmatranih kultura ili pojedinih njihovih aspekata.
Primenjujući strukturalistički metod u svojoj modifikovanoj verziji, koja je omogućavala veću izražajnost autorske imaginacije, Levi-Stros je rezultate svojih istraživanja i svoje stavove umeo da iskaže na literarno atraktivan i zanimljiv način. Dovoljno je, na primer, pročitati njegove „Tužne trope” ili samo zaviriti u naslove prvog toma „Mitologika”pa u antropologu otkriti izuzetnog i velikog pisca. Značajnija i vrednija od svega što se može smatrati spornim u njegovim delima, ta autorska i literarna dimenzija njegovog teksta uvek će privlačiti buduće čitaoce.
Vest o Levi-Strosovoj smrti nije samo tužan medijski trop koji je za tren obišao planetu. U njoj se nazire i figura koju prepoznajemo kao zalebdelu senku onog belog platna kojesu urođenici ostavili na drveću i,posle poznanstva sa znatiželjnim istraživačem,otišli dalje. Na ekranu tog platna melanholični intelektualac poput Levi-Strosa video je tužnu sliku koja je nagoveštavala ne samo kraj autentičnih kultura već i upozoravala na opasnost nestajanja ljudskog sveta. Proslava njegove stogodišnjice prošla je bez njegovog pojavljivanja u javnosti, a njegovo obrazloženje da današnji svet više nije i njegov svet samo je nagovestilo njegov odlazak. Odlazak iz sveta koji sve više gubi onu humanu dimenziju koju je na najbolji način afirmisao najveći antropolog današnjice.