Ko je skrivao gubitke NIS-a

11. 11. 2009. 22:00

Било је много најава о пословним добицима за 2008. годину: зграда НИС-а у Новом Саду

Dileme više ne bi trebalo da bude. Naftna industrija Srbije ne samo da prošle godine nije poslovala sa dobiti, kako je tvrdilo bivše rukovodstvo tada stopostotno srpske kompanije, već je gubitak dvostruko veći nego što je novo rukovodstvo mešovite firme prikazalo u završnom računu predatom Narodnoj banci Srbije, nepunih mesec dana po zvaničnom ulasku u kompaniju. NIS, zapravo, nije završio 2008. u plusu od tri-četiri milijarde dinara kako se s jeseni 2008. očekivalo, ni sa 2,6 milijardi plusa koliko je u međuvremenu pominjano, ni sa 3,8 milijardi minusa kako je prikazano u podacima dostavljenim 2. marta, već sa osam milijardi dinara (ili najmanje toliko) gubitaka. To je ustanovljeno u čak dva revizorska izveštaja, redovnom koji je po zakonskoj proceduri obavio spoljni NIS-ov revizor KPMG i vanrednom, odnosno specijalnom koji je tražila Vlada Srbije a koji je poveren kompaniji „Ernest i Jang”.

Dok je srpska strana sumnjala da se iza ogromnih razlika (rezultata, generalni direktor NIS-a Kiril Kravčenko je početkom juna objasnio da je izveštaj prethodnog rukovodstva poslovni izveštaj, da se on bazira na podacima o operativnim prihodima i da je posle poslovnog sačinjen računovodstveni obračun po srpskim standardima, koji je pokazao gubitak veći od tri milijarde dinara. koje je očekivala vlada, NIS-ove računice iz marta i nalaza eksternog revizora) krije pokušaj da se u budžet ne uplati zakonom predviđeni deo dobiti NIS-a i da Rusi i KPMG nisu valjano obavili posao

– Nakon što smo detaljnije razmotrili poslovanje i prihvatili primedbe nezavisne revizije po međunarodnim standardima, došli smo do definitivnog rezultata i gubitaka od osam milijardi dinara. Deo gubitaka bio je objektivan, i nastao je zato što su u drugoj polovini 2008. znatno pogoršani uslovi poslovanja, zbog devalvacije dinara i pada cena nafte. Osim toga, morali smo da, recimo, povećamo rezerve iznosa za loša dugovanja, kao što je tražio revizor, jer se po međunarodnim standardima takve rezerve obračunavaju kao gubitak – objasnio je Kravčenko, dodajući da prethodnih godina bivše rukovodstvo nije uzimalo u obzir primedbe koje je davao međunarodni finansijski revizor.

Šta biva nakon toga što je još jedna revizorska kuća potvrdila da finansijsko stanje firme nije prikazivano kako valja ili, tačnije, da je gubitak osam milijardi? Da li je Vlada Srbije uverena u najnovije revizorske nalaze? Da li će neko odgovarati za to što nije primenjivao međunarodne standarde u prikazivanju rezultata svog poslovanja, što nije uvažavao primedbe revizora koga je sam angažovao i što nije valjano prikazivao stanje firme? Na osnovu čega je sve vreme vlada verovala rukovodstvu NIS-a da pozitivno posluje? Da li je tvrdnje rukovodstva država, kao vlasnik, proveravala? Postoji li neki dokument, papir i sa čijim potpisom, na osnovu koga je i vlada projektovala budžetske prihode za 2009. godine od NIS-ove dobiti iz 2008? Kako će se sada pokriti NIS-ov gubitak, ko će ga pokriti, ima li vlada kao suvlasnik za to novac i ako nema da li će to učiniti većinski vlasnik a zauzvrat, recimo, dobiti dodatne akcije u NIS-u?

Odgovor iz Ministarstva finansija, u najkraćem, glasi:

„Do sada nismo imali priliku da se upoznamo sa navodima izveštaja revizora, tako da nismo u mogućnosti da ga komentarišemo”.

A o eventualnom kažnjavanju odgovornih za netačno prikazivanje poslovanja NIS-a, u dopisu Ministarstva piše: „Ne možemo odgovoriti jer nemamo spoznaju da je bilo prikazivanja netačnih podataka”.

Pitali smo i na koliko se novca u budžetu za 2009. godinu računalo od dobiti NIS-a u 2008, i koji je to dokument na osnovu koga se uopšte računalo da će NIS poslovati sa dobitkom. Ministarstvo je odgovorilo da „Republika Srbija utvrđuje politiku raspodele dobiti, dok se tačni iznosi preciziraju u trenutku usvajanja završnog računa, odnosno izveštaja revizora koji usvaja nadležni organ upravljanja”. I podsetilo da je „NIS a. d. Novi Sad, kako to proističe iz naziva, akcionarsko društvo u mešovitoj svojini. Nadležnost za donošenje odluka je na Skupštini akcionara društva, odnosno na drugim organima upravljanja, shodno nadležnostima koje moraju biti usaglašene sa Zakonom o privrednim društvima i osnivačkim aktom društva”.

A o načinu pokrivanja gubitka u odgovoru piše: „Kako je to tačkom jedan i objašnjeno, o tome odlučuje Skupština akcionara društva shodno pravima koja proizlaze iz osnivačkog akta”.

Prenosimo kako piše. Bez garancije da će oni koji posle nas budu čitali prethodne rečenice u njima naći odgovor na pitanja koja smo postavili.

Vesna Jeličić

-------------------------------------------

NIS: Niko nikome ništa ne duguje

Cilj izveštaja koji je pokazao da je u 2008. godini NIS poslovao sa gubitkom od osam milijardi dinara samo je konstatacija kojom se utvrđuje istina i niko nikome ništa nije dužan, istakla je Elena Konova iz pres službe te kompanije, u odgovoru na „Politikino“ pitanje šta dalje.

„To je samo konstatacija koja pokazuje rezultate poslovanja za 2008. godinu. Izveštaj ’ne vuče’ za sobom nikakve kompenzacije u vlasničkom udelu ili obnavljanje ugovora. Dokument će, ipak, uticati pozitivno, zato što je prikazivanje stvarnog stanja osnovna potreba i pravo svakog akcionara. Aktivnost menadžmenta kompanije sada je usmerena na poboljšanje rezultata i dobiti firme za 2009. godinu”, kazala je ona u pisanoj izjavi dostavljenoj redakciji.

A. N.