O miševima i Napoleonovoj visini

11. 11. 2009. 22:00

Наполеон је био висок чак 170 центиметара

1. Ajnštajn je imao loše ocene u školi.

Zgodan izgovor za loše đake, ali nije tačno da je čuveni naučnik i nobelovac imao loše ocene. Zabluda potiče ili od pogrešnog tumačenja Ajnštajnovih četvorki kao američke ocene „D” ili možda zbog promene načina ocenjivanja u njegovoj školi davne 1896. godine.

2. Miševi vole sir.

Možda će zgrabiti komad u mišolovci, ali kada bi se Džeri pitao, više bi voleo da mu poslednji zalogaj bude nešto slatko, na primer žitne pahuljice ili možda čokoladica.

3. Napoleon je bio nizak.

Razumljivo je zašto je heroj niskih muškaraca, ali Napoleon nije bio visok 157 santimetara, nego 170, što je bio prosek za muškarce tog vremena. Zabluda možda potiče iz pogrešno obračunavanja. Francuski inč je duži od britanskog, pa je francuskih pet stopa i dva inča zapravo pet stopa i oko šest inča, objašnjava istoričar Robert Vajld.

4. Tomas Edison je izumeo sijalicu.

Uprkos rasprostranjenom uverenju, Tomas Edison nije izumeo sijalicu, već je samo unapredio ideju koja se rodila 50 godina ranije. Kao stvarni izumitelj pominje se britanski naučnik Džozef Svon, a Rusi tvrde da je to bio njihov Aleksandar Lodigin.

5. Leminzi izvršavaju samoubistvo.

Za loš imidž patuljastih hrčaka kriv je navodno jedan od ranih Diznijevih filmova. Tačno je da se oni ponekad u očajničkom traganju za hranom sunovrate sa litice, ali to se ne može opisati kao kolektivno samoubistvo.

6. Voda iz vodokotlića vrti se u ve-ce šolji u različitom smeru u severnoj i južnoj hemisferi.

Ovaj mit je našao mesto u jednoj epizodi „Simpsonovih”, ali u pitanju je potpuna zabluda.

7. Ljudi su nastali od majmuna.

Darvin nije tako ni rekao, ali se često može čuti. Po Darvinovoj teoriji, ljudi i šimpanze su mnogo davno imali zajedničkog pretka.

8. Vikinzi su imali šlemove sa rogovima.

Čist mit! Izgleda da su vikinzi sahranjivani sa šlemovima i rogovima za piće. Kada su ih Englezi u viktorijanskoj eri iskopali, pomislili su da su šlemovi imali rogove.

9. Kolumbo je verovao da je zemlja ravna.

Možda nije znao koliko je planeta velika, ali nije brinuo da će pasti preko ivice. U udžbenicima se može naći tvrdnja da niko nije bio siguran kakvog je oblika zemlja dok „Kolumbo nije dokazao”. Američki pisac Vašington Irving izmislio je scenu u kojoj je Kolumbo nesiguran kakvog je oblika planeta.

10. Različiti delovi jezika prepoznaju različite ukuse.

Imamo različite kvržice na jeziku i neke su osetljivije od drugih, ali nisu grupisane u savršene odeljke koje je lako oivičiti.

J. K.