Muslimani slave Kurban-bajram

26. 11. 2009. 19:00

Бајрамску посланицу прочитао Елдин Ашћерић, генерални секретар Ријасета Исламске заједнице Србије Фото Фонет

Najveći islamski praznik, Kurban-bajram, počinje danas i traje četiri dana. Za ovaj praznik vezuje se običaj prinošenja žrtve – kurbana, ovce ili govečeta – čije se meso deli sirotinji, komšijama i rodbini, što simbolizuje približavanje Bogu kroz približavanje ljudima.

– Kurban-bajram je praznik žrtvovanja svega prolaznog, materijalno lošeg, beskorisnog zarad približavanja Bogu ali i ljudima – navodi se u bajramskoj poslanici Rijaseta Islamske zajednice Srbije, koju je juče u beogradskoj Bajrakli džamiji pročitao Eldin Ašćerić, generalni sekretar Rijaseta.

Čestitajući praznik muslimanima Srbije, regiona i sveta, Rijaset je pozvao sugrađane drugih veroispovesti i beogradske muslimane na bajramsku sofru u ponedeljak u Jevremovoj ulici, pored Bajrakli džamije.

Reis-ul-ulema Islamske zajednice Srbije, Adem Zilkić, poručio je u bajramskoj poslanici muslimanima u Srbiji da krenu jedni drugima „u čvrst zagrljaj jedinstva i iskrenog bratstva“, navodeći da je dosta bilo „nepromišljenosti, mržnje, manipulacija i neodmerenih postupaka“.

– Bajram kurbana, odnosno žrtve i Bajram hadža, jedinstva, biće nam jaka inspiracija da nastavimo graditi jedinstvo, svesni da su za to neophodni trud i žrtva kako bi ljudska zajednica živela u međusobnoj ljubavi, toleranciji i solidarnosti – navodi se u bajramskoj čestitki Muamera Zukorlića, glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji.

– Nismo uspeli da se potpuno odbranimo od diskriminacije i drugih nasrtaja na dostojanstvo, autonomnost i ravnopravnost Islamske zajednice. Ovih dana Fakultet za islamske studije i „Glas islama“ bili su pod oštricom diskriminacije od strane Ministarstva vera – stoji u Zukorlićevoj poslanici, gde se ističe da bajramsku radost, ipak, uvećava moralni i duhovni kvalitet svih pripadnika Islamske zajednice na putu odbrane svojih verskih, kulturnih, nacionalnih i opšteljudskih vrednosti.

Islamskim vernicima i poglavarima Islamske zajednice Kurban-bajram čestitali su i predsednik Srbije Boris Tadić i premijer Mirko Cvetković. „Neka nas ovaj veliki praznik ohrabri i da nam snage da zajedno prođemo kroz iskušenja i teškoće sa kojima se danas kao država suočavamo“, navodi se u čestitki predsednika Srbije. U svoje ime i u ime Vlade Srbije, premijer je uputio želje da praznik donese duhovni mir i radost svim vernicima.

Ministar vera Bogoljub Šijaković poželeo je islamskim vernicima „da svaki pojedinac i svaka porodica Kurban-bajram dočekaju i provedu u miru i zadovoljstvu i da veliki praznik doprinese učvršćivanju zajedništva, prevazilaženju podela i afirmaciji Islamske zajednice u našem društvu“.

Kurban-bajram obeležava se dva meseca i 10 dana posle Ramazanskog bajrama. U zoru prvog dana praznika odlazi se u džamije i klanja Bajram namaz. Posle čestitanja, odlazi se na groblja, a potom kućama, gde se, prema pravilima šerijata, sve priprema za žrtvu kurbana. Žene spremaju bogatu trpezu, a roditelji daruju decu i najmlađe rođake.

Praznik se još zove i hadži-bajram, jer se tada završava glavno godišnje hodočašće Kabe, Ćabe. Trenutno, u Saudijskoj Arabiji na hadžiluku je oko 420 islamskih vernika iz Srbije: oko 240 otišlo je u organizaciji Islamske zajednice u Srbiji, a više od 180 u organizaciji Rijaseta Islamske zajednice Srbije.

Dan uoči Kurban-bajrama stotine hiljada muslimana koji su na hodočašću u Meki, stoje na planini Arefatu, što je jedan od obaveznih obreda hadžiluka. Na planini na kojoj je, prema verovanju, Muhamed izrekao svoju poslednju propoved, muslimani mole Boga za oprost. U toku Kurban-bajrama hadžije treba da obave centralni tavaf, obredni obilazak oko Kabe, Tavaf-z-zijare. Ovaj tavaf jedan je od tri ključna obreda bez kojih se hadž ne tretira kao valjan.