Kale iznova iznenađuje naučnike

28. 11. 2009. 22:00

Базен за воду на локалитету Кале Фото А. Давинић

Krševica kod Bujanovca – Nema sumnje da je lokalitet Kale – Krševica kod Bujanovca, najstarije urbano naselje na teritoriji današnje Srbije iz četvrtog veka pre nove ere, jedan od najvažnijih i najvećih arheoloških iskopa ove godine u našoj zemlji. Potvrđujući ovu činjenicu, stručnjaci iz beogradskog Arheološkog instituta i Narodnog muzeja iz Vranja i Beograda kažu da nalazi i aktivnost na ovom lokalitetu iznova iznenađuju i istraživače i naučnike. To mu je ovog leta obezbedilo i poseban status.

Zbog toga je, kako za naš list kaže Goran Mitrović, kustos-arheolog vranjskog Narodnog muzeja, nalazište u Krševici proglašeno arheološkim lokalitetom od izuzetnog značaja. Inače, napominje Mitrović, ovogodišnji radovi u Krševici koja se nalazi u jednom od najsiromašnijih regiona Srbije obavljeni su zahvaljujući Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja. Novac za istraživanje koje, pak, vrše Arheološki institut iz Beograda i narodni muzeji iz Vranja i Beograda obezbedilo je Ministarstvo kulture. Zahvaljujući konzervatorima, mnogo toga od pronađene keramike moći će da se rekonstruiše pa će dodatno objasniti način života, standard i navike negdašnjih žitelja ovog, po svemu zanimljivog, naselja.

– Radove smo započeli krajem jula i nismo prekidali do pre nekoliko dana. Ispod sloja od četiri metra pojavilo se monumentalno zdanje bačvastog svoda od precizno klesanih tesanika, sa dva otvora. Ovaj rezervoar za vodu – kako ga je nazvao prof. dr Petar Popović koji rukovodi istraživačkim radovima – dugačak je deset a širok šest metara. Inače, do dna rezervoara za vodu istraživači još nisu dospeli, ali je iskopano četiri metra blata, mulja i izvađeno dosta kamena, a otkriven je i jedan sloj sa kostima žrtvovanih konja i pasa.

Arheolozi podsećaju da je geograf Sabon, koji je živeo na prelazu iz stare u novu eru, zapisao da su, posle petog veka pre nove ere i peloponeskih ratova, izbegli Grci iz Egine i grada Mende osnovali grad Damastion čuven po kovanju srebrnog novca i izvozu tog plemenitog metala koji su vadili iz okolnih rudnika.

Sudeći po toponimima u okolini Krševice, bilo je dosta rudnika olova i srebra koji su se koristili od najstarijih vremena do Sasa, pa i kasnije. Ovde je nađen i srebrni novac damastion. Zbog toga se i postavlja pitanje da li je Kale u Krševici kod Bujanovca grad Damastion, čije je postojanje zabeleženo i opisano, ali koji nikada nije pronađen. Pretpostavka da se Damastion nalazio upravo u dolini Južne Morave zasad se ne može odbaciti. Dr Petar Popović sa Arheološkog instituta u Beogradu i rukovodilac istraživanja veli da na Krševici postoje elementi koji odgovaraju Damastionu, ali da je istraženo tek blizu šest odsto ovog organizovanog naselja i da je rano za zaključke. Međutim, s obzirom na veličinu lokaliteta, ovde bi narednih godina moglo da istražuje nekoliko generacija arheologa.

Na lokalitetu koji ima sve odlike urbanog naselja živelo se luksuzno, što potvrđuje pronađena keramika. Po amforama se vidi da su vino i maslinovo ulje dopremani sa Tasosa i Mende a, zauzvrat, na jug je putovalo srebro.

Inače, najveći deo naselja na ovom lokalitetu nalazio se na padinama podno akropole, a poslednje tri godine arheolozi istražuju podnožje jer je tu, osim monumentalnog rezervoara za vodu, jedne sasvim očuvane antičke građevine otkriven i niz zdanja, kao i masivna obaloutvrda, odnosno bedem uz krševičku reku. Od nastanka naselja prošlo je bezmalo 2.500 godina i vreme je učinilo svoje. Grad je vekovima zatrpavan, što nanosima reke što zemljom sa brda.

Na ovom nalazištu je otkriven i čitav niz hlebnih peći, a uz zahvatni bok rezervoara najstarije i potpuno očuvane antičke građevine, jedine takve kod nas – ka padini, otkriveni su pre nekoliko dana i pitosi, ali i veliki blokovi kamena sa dosta materijala koji ukazuju, kako vele istraživači, na ostatke značajnog objekta koji tek treba da se ispita. Pronađena je i jedna hidrija, kao i posuda za vino.

Po rečima Gorana Mitrovića, kustosa arheologa Narodnog muzeja u Vranju, za ovu godinu je obavljeno planirano istraživanje i u narednim nedeljama radiće se na projektu preventivne zaštite značajnog dela lokaliteta u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Niša. I – „čekaćemo narednu godinu, da se vidi da li će biti obezbeđena sredstva za dalje istraživanje”, kaže Mitrović.

A. Davinić