Imaju čast – dinosaurusi
Серија „Музејски експонати” са вињетама на којима су приказани мотиви са изложбе „Диносауруси Аргентине – џинови Патагоније”
U okviru tradicionalnog izdanja pod nazivom „Muzejski eksponati”, a povodom izložbe „Dinosaurusi Argentine – džinovi Patagonije” Pošta Srbije emitovala je prigodnu seriju od dve poštanske marke nominale 22 i 46 dinara. Ovu izložbu, koja se još uvek može posetiti, organizovao je Prirodnjački muzej iz Beograda u saradnji sa partnerima iz Argentine.
Motivi dinosaurusa su počeli da se javljaju na poštanskim markama još šezdesetih godina prošlog veka. Među filatelistima najpoznatije je izdanje Poljske, sa deset maraka na kojima su prikazane razne vrste džinovskih životinja. Međutim, u vreme postojanja dinosaurusa, koje je trajalo bezmalo 200 miliona godina, područje Srbije bilo je pretežno pod morem i najviše su sačuvani fosilni ostaci beskičmenjaka poput puževa, školjki, morskih ježeva i amonita. Zbog toga kod nas nema mnogo podataka o dinosaurusima. Najpouzdaniji podaci zabeleženi su na Staroj planini, gde su pronađeni tragovi prstiju veoma sitnih dinosaurusa, čije je latinsko ime Theceodontosaurus, u stenama starim preko 200 miliona godina. Prema tome, kao motivi na markama morali su da budu uzeti eksponati koji se ne nalaze u našoj zemlji, suprotno od principa po kojima se biraju motivi.
Sa druge strane, proći će verovatno dosta vremena do nove, slične postavke, tako da je vreme izdavanja maraka sa ovim motivom odlično izabrano. Na izložbi je predstavljeno 20 vrsta dinosaurusa, sa oko 40 eksponata skeleta i delova ovih životinja. Prikazana su i jaja dinosaurusa, rekonstrukcija života toga vremena. Najatraktivniji eksponati su kompletni skeleti deset dinosaurusa, među kojima su najveći skelet biljojeda, čiji je naučni naziv Rebbachisaurus, dužine 17 metara, i skelet krvoločnog mesojeda Giganotosaurusa dugog 14 metara.
U Beogradu je premijerno prikazan kompletan skelet megaraptora dužine devet metara, čija je kandža bila duga pola metra. U okviru izložbe Prirodnjački muzej pripremio je mini postavku „Srbija u vreme dinosaurusa”. Na njoj su izloženi primerci fosilnog sveta koji je u mezozoiku – doba dinosaurusa, živeo na teritoriji današnje Srbije.
Dinosaurusi su potpuno vladali našom planetom – kako kopnom, tako i morem. Pri kraju njihovog razvoja pojavila se vrsta koja je u potpunosti savladala umeće letenja. Sve današnje ptice vode poreklo od njih.
Reč dinosaurus, u prevodu užasan gušter, prvi put je upotrebio 1841. godine engleski prirodnjak ser Ričard Oven. Dinosaurusi otkriveni u Patagoniji, južnom predelu Argentine, ubrajaju se među najstarije koji su ikada gazili zemljom. Dinosaurusi su zbrisani sa lica zemlje pre 65 miliona godina. Međutim, njihov nestanak omogućio je sisarima da zauzmu vodeće mesto, a pre otprilike pet miliona godina pojavili su se prvi hominidi.
Na markama, kao i na koverti, prikazani su neki od dinosaurusa sa izložbe u Beogradu. Umetničku obradu maraka uradila je Nadežda Skočajić, grafički dizajner, a stručnu saradnju pružio je Slavko Spasić, direktor Prirodnjačkog muzeja. Marke su štampane tehnikom višebojnog ofseta u novosadskoj štampariji „Forum” u šalterskim tabačićima od po deset polja. Na dan puštanja maraka u opticaj emitovan je prigodan koverat prvog dana sa prigodnim žigom pošte 11101 Beograd. Takođe su emitovane i dve maksimum karte sa prigodnim žigom.