Novi komesari na ispitu stručnosti

10. 01. 2010. 22:00

Зграда Европског парламента у Бриселу (Фото АФП)

Od našeg stalnog dopisnika
Brisel,  10.  januara – Procedura potvrde mandata novih evropskih komesara započeće sutra u Evropskom parlamentu u Briselu raspravom o zvaničnom imenovanju Ketrin Ešton, visokog predstavnika za spoljnu politiku i potpredsednika Evropske komisije, a biće nastavljena i okončana 18. i 19. januara u Strazburu. Glasanje parlamentaraca o imenovanju komesara biće održano 26. januara u Briselu. Svaki od 26 komesara (Žoze Manuel Barozo kao predsednik EK izuzet je iz procedure) pokušaće da uveri parlamentarce u svoju kompetentnost i da predstavi planove i prioritete petogodišnjeg mandata.

Da to neće biti samo formalnost i da će komesari zaista morati da se potrude da zadobiju poverenje EP nagovešteno je u decembru na preliminarnoj raspravi na kojoj Ešton nije ostavila naročito povoljan utisak. Ona je tada ispraćena iz Parlamenta porukom da bi trebalo mnogo ozbiljnije da se pripremi za završnu januarsku debatu. Najveće zamerke upućene su na račun njenog neiskustva na polju spoljne politike. Dok Eštonova bude dokazivala svoje kompetencije pred Odborom za spoljnu politiku, Odbor za ekonomska pitanja pretresaće pitanje postavljenja dosadašnjeg komesara za proširenje Olija Rena, na mesto komesara za ekonomske i monetarne poslove.

Naše posebno interesovanje privlači debata o potvrdi mandata budućem komesaru za proširenje i politiku prema susedima Štefanu Fileu iz Češke, koji će na pitanja poslanika EP odgovarati u utorak. File se do sada nije oglašavao u javnosti povodom stupanja na novu dužnost držeći da nije uputno da se bavi budućim poslom pre no što EP zvanično potvrdi njegovo imenovanje. Prema očekivanjima, File će morati da se suoči sa neprijatnim pitanjima u vezi sa svojom komunističkom prošlošću i zluradim optužbama da je pobornik neo-marksizma. Barozo je već stao u odbranu svog budućeg komesara tvrdnjom da je „apsolutno siguran da File poštuje vrednosti slobode, demokratije i ljudskih prava”.

Rasprave će biti otvorene za javnost, a poslanici EP ispitaće kompetentnost kandidata i njihova specifična znanja iz oblasti koja treba da im bude poverena. Evropska opredeljenost, nezavisnost i veština komunikacije su kriterijumi kojima će poslanici obratiti najviše pažnje. Njihovi pisani zaključci i ocene o svakom od kandidata biće prosleđeni rukovodstvu EP uz eventualne zahteve za promenu u portfeljima ili za zamenu predstavljenih kandidata drugima. Prethodne debate iz 2004. godine rezultirale su dvema kadrovskim promenama i jednom izmenom portfelja. Ove izmene su moguće samo pre finalnog glasanja 26. januara, a pravo parlamentarnog veta može biti iskorišteno samo za osporavanje celokupnog sastava EK, ali ne i za pojedince.

Prema glasovima koji su se prethodnih dana mogli čuti u EP veoma je neizvesno imenovanje Bugarke Rumijane Želeve na mesto evropskog komesara za međunarodnu pomoć. Odbor EP za razvoj ispitaće Želevu u vezi sa navodnim sukobom interesa i o vezama njenog supruga sa interesnim grupama s one strane zakona. I rumunski kandidat za komesara za poljoprivredu Dačijan Čološ naći će se na ozbiljnom iskušenju. On će imati težak zadatak da odagna sumnje da je kao ministar poljoprivrede svoje zemlje bio umešan u nepravilno raspolaganje fondovima EU, koje je EK blokirala 2008. godine.

Ozbiljne rezerve evroparlamentaraca dočekaće još jednog kandidata sa istoka Evrope, mađarskog kandidata Lasla Andora koji bi trebalo da se izbori za mesto komesara za zapošljavanje i socijalnu politiku. Andoru poslanici EP, pre svega desničari, navodno zameraju bliske veze sa bivšim komunističkim režimom u Budimpešti. Uz dežurne krivce sa istoka, pod udarom kritike nedavno se, posle neuspešnog samita o klimi, našla i Koni Hedegard iz Danske koja se bori za mandat komesara za klimatsku akciju. Njena najžešća opozicija, kako se očekuje, biće poslanici iz redova zelenih.

Prema nezvaničnim tvrdnjama, Barozo već ima spreman plan „be” za slučaj da neki od kandidovanih članova njegovog tima ne prođe parlamentarnu proceduru. Ono što bi trebalo da bude neupitno jeste izbor 13 komesara koji su i do sada bili u njegovoj službi, ali na drugim dužnostima.