Kad "svedoče" jataci
Publika koja čita isključivo domaće tabloide proteklog meseca mogla je da stekne utisak da je haški optuženik Ratko Mladić na umoru, možda već i sahranjen, sudeći po "svedočenju" njegovog anonimnog jataka. Među Mladićeve pomagače "Kurir" je uvrstio i premijera Koštunicu i to "dokumentovao" odgovarajućom fotografijom gde se tek pod lupom može videti oznaka da je reč o foto-montaži. Drugi tabloid "Pres" navodi da su polovina vladinih eksperata (takozvane bele kragne) mafijaši i lopovi, za razliku od heroja kakve oličavaju Legija i njegove ubice.
Ovo su samo neke od ilustracija koje je Gordana Suša, izvestilac Saveta za štampu Medija centra, navela juče kao uočljive primere nepoštovanja novinarskih standarda u junskom izveštaju o pisanju štampe. Prema toj analizi, sa 60 etičkih prekršaja ubedljivo vodi "Kurir", a najčešće (26 puta) kršeno jeste pravilo po kome novinar ne sme da zloupotrebljava osećanja ili neznanje ljudi i dužan je da poštuje pravo na privatnost kada izveštava o nesrećama, porodičnim tragedijama, deci, osumnjičenima. Na drugom mestu je "Pres" sa 34 moralna ogrešenja u kojima dominiraju senzacionalizam, neosnovane optužbe i klevete. Nažalost, na ovakve previde nisu imuni ni drugi, pa je u junu u "Blicu" pribeleženo 20 etičkih prekršaja, a u našem listu sedam, uglavnom zbog nepoštovanja pravila da je okrivljeni do izricanja presude nevin. Kod "Politike" uočljiva je pozitivna promena, rekla je Suša, naročito u nedeljnom izdanju u kojem otvara prostor različitim mišljenjima, a među njima i predstavnicima trećeg sektora, odnosno civilnog društva.
Primetno je, međutim, da izostaju ozbiljnije reakcije struke ili kritičke javnosti "verovatno zato što delovima establišmenta takvo ponašanje medija odgovara". Promene su moguće i skorim usvajanjem etičkog novinarskog kodeksa tako i dopunom Zakona o slobodnom pristupu informacijama odredbama o takozvanom duvaču u pištaljku, odnosno insajderu. Rodoljub Šabić, poverenik za informacije, naglasio je da je licima koja javno ukazuju na pojave korupcije i druge vrste zloupotreba potrebno obezbediti zaštitu od pozivanja na odgovornost, ne samo promenom ovog, već i drugih zakona kao što je onaj o radnim odnosima ili Krivičnog zakonika. Osobe koje iznose podatke o zloupotrebama suočavaju se sa optužbama za odavanje poslovne, državne ili neke druge tajne, pa je nužno je da se i sfera tajne definiše zakonom umesto desetina propisa koji sada tu materiju regulišu parcijalno.