Dinar i dalje "pliva"

07. 07. 2006. 19:23

Dinar je juče, posle dugo vremena, malo izgubio na vrednosti, a evro poskočio. U proseku za 60 para, zavisno od menjačnice do menjačnice, čime se naša nacionalna valuta donekle vratila u staru kolotečinu – da pliva s promenljivom srećom u vrtlozima ponude i tražnje. Ovome je prethodila teška kupovina evra, a građani i centralna banka uglavnom su za nestašicu krivili menjače.

Prema rečima Aleksandra Jarebića, direktora Odeljenja za trgovinu u Rajfajzen banci, oni gotovo da nemaju nikakav uticaj na to što se evro teško kupovao i prodavao. Trenutno vlada pogrešno mišljenje da je nestašica ove devize uzrok njihovog poslovanja, a poenta je u tome što je kurs konačno počeo da se određuje tržišno i što se velika količina deviza nalazila u bankama. Trenutno, ističe on, banke imaju veliki priliv sredstava iz inostranstva, pa su međusobno ovih dana dosta trgovale. A kada je ponuda velika, a tražnja mala, tada cena pada.

– Tražnja je bila niska, a evro je lagano padao. Sve do one najniže granične vrednosti od 84 dinara za jedan evro. Juče se znalo da evro mora krenuti nagore i zato ga gotovo niko nije ni prodavao. I u menjačnicama imaju neke informacije o tome kako će se kurs kretati pa je logično da su svi čekali veću cenu. Inače, njihov uticaj na kurs je gotovo neprimetan, jer od ukupno pedesetak miliona evra, koliko se juče trgovalo, samo nekoliko miliona je razmenjeno u menjačnicama – objasnio je Jarebić i procenio da ponovo dolazi period kada će evro početi da raste, a dinar da slabi.

Tako će se, kaže on, do kraja godine dostići vrednost od 90 do najviše 91 dinar za jedan evro, što bi trebalo da predstavlja neki realan odnos. Kupovni kurs Vojvođanske banke za efektivni strani novac u valuti juče je iznosio 84,6 dinara za evro, dok je prodajni iznosio 85,53.

– Efektivnog stranog novca u evrima ima sasvim dovoljno na svim šalterskim mestima Vojvođanske banke. Nije zabeležen slučaj da nismo imali potrebne količine evra, niti bilo kakve poremećaje na tržištu – kažu iz informativne službe Vojvođanske banke.

A u prestoničkim menjačnicama, i juče je, bez obzira na to što je kupovni kurs skočio u proseku 60 para, bilo teško pronaći ovu valutu. Na pitanje da li ima evra, sa šaltera se najčešće uzvraćalo novim pitanjem: "A, koliko vam treba?". U nekim menjačnicama dobijali smo odgovore da ove valute ima "onako", što je u slobodnom prevodu jedne kasirke iz centra Beograda značilo – zavisi od trenutka. U času kad smo mi ušli u menjačnicu i 50 evra je bilo "krupno", jer je, kako nam je rečeno, jedna veća transakcija izvršena nekoliko minuta pre nego što smo ušli.

Primera radi, u menjačnici "Pirana", juče oko podneva kupovni kurs bio je 84,05, a prodajni 85,30, za razliku od prethodnog dana kada je kupovni kurs bio čak 83,65. I u menjačnici "Dok" gotovo da smo naišli na identičnu situaciju. U "Moneti" se evro juče otkupljivao za 82, a prodavao za 86 dinara.

Iz NBS saopštavaju da se veliki broj građana ovih dana javljao upravo sa ovom pritužbom. Da je zbog pada kursa smanjen i otkup evra od građana, pa ga zato nema na šalterima.

– NBS je pismom podsetila sve menjače na obaveze koje su preuzeli kada su dobili licence za bavljenje ovim poslom. To podrazumeva profesionalno ponašanje što znači da bi bez obzira na dnevne oscilacije kursa trebalo da kupuju i prodaju strane valute, odnosno da ne mogu da kalkulišu sa kursnim rizicima i svojom eventualnom zaradom. Upozoravamo menjače da ne mogu biti sigurni i da ono što danas dobijaju, sutra mogu da izgube kroz kursni rizik – napominju iz centralne banke.

Kurs dinara prema evru, podsećaju, formira se tržišno, na osnovu ponude i potražnje i oscilacije su svakodnevna pojava sa kojom treba da računaju i privredni subjekti i banke i menjači, ali i građani. U Narodnoj banci podsećaju da se i na njihovim šalterima, kao i na šalterima drugih banaka može obaviti kupovina i prodaja ove devize.

Iz Narodne banke Srbije zaprećeno je i da će se na kalkulacije ovakve vrste najoštrije reagovati. I to oduzimanjem licenci za rad, jer ovakvim poslovanjem menjačnice narušavaju poverenje koje je uspostavljeno u finansijskom sektoru.