Za naše debeljuce
Koliko je Voždovac Srbija u malom tumačilo se različito, pre i posle lokalnih izbora, zavisno od njihovog ishoda po očekivanja političkih takmaca u ovoj beogradskoj opštini. A koliko je Čukarica Srbija trebalo bi da zanima roditelje, lekare, prosvetne i sportske radnike, pa i celu državu. Prema istraživanju Zavoda za sport, a mereno „evropskim standardima”, odnosno testovima Evropske unije, čukarička deca su u proseku krupna, pa i debela, telesno nedovoljno spretna i vrlo malo fizički aktivna za svoj uzrast od sedam do četrnaest godina.
U „Kontekstu 21” (RTS), tim povodom, gosti Jasmine Vujnović-Milošević govorili su o strategiji masovnog sporta, o reformi nastave fiskulture u školama, o novim salama, terenima, bazenima... ali i o tome da fizička aktivnost nije samo bavljenje nekim sportom nego i kretanje u prirodi, šetnja, igra, vežbanje kod kuće.
Ali, kad su u kući, mladi najradije sede pred kompjuterskim ekranom, uz igrice i Fejsbuk. Pa kad je već tako, pokazuje još jedan prilog iz pomenute emisije, Srbija je Unesku predočila novi vid učenja preko „prijateljske mreže”, a postupak primenjen u nastavi književnosti u Petoj beogradskoj gimnaziji naišao je na interesovanje u Svetskoj organizaciji za nauku i kulturu.
Kako se pri tom drži televizija, kao još jedan medij koji, istina, ne pogoduje fizičkoj aktivnosti ali pretenduje da podstiče onu duhovnu?
Sudeći po emisijama Školskog programa RTS-a, ambicije su veće no (finansijske, prostorne) mogućnosti. Novi domaći premijerni ciklusi su retki, ponavljanje starih emisija je nužnost. Ali u vreme svakovrsnih tehnika za elektronske animacije, kombinacije, kolažiranja i kombinovanja slika, reči, brojeva, grafikona... malo koga će privući eks katedra predavanje o tropskom bilju, sa skromnim „ilustracijama” iz našeg „Jevremovca” – beogradske Botaničke bašte. I ma koliko da su lepo, ponekad čak raskošno, „islikane” dramatizovane biografije u seriji „Veliki matematičari”, ostaje potreba da se savladavanju gradiva iz ove nauke doda još praktične pomoći, atraktivnih priloga za objašnjavanje i razumevanje.
Najvažnije su, kao i obično, dobre ideje, a Javni servis je u obavezi da ih traži, podrži i upotrebi da bi bio i ostao relevantan učitelj mladeži i u dobu Interneta.