Strane donacije u džepovima domaćih moćnika

11. 02. 2010. 22:00

Сефер Халиловић

Od našeg dopisnika
Sarajevo, 11.  februara  –  Godinama se spekuliše da su u Bosni i Hercegovini pokradene milijarde stranih donacija koje su bile namenjene za posleratnu obnovu ove zemlje. Međutim, nikada nije zvanično utvrđeno koliko je međunarodnih para ušlo u BiH, niti se zna kako i na koji način su trošene, a kako završavale u pogrešnim rukama. Posebna istražna komisija, koju je pre osam godina formirao Parlament BiH a potom je i ugasio kako ne bi posao privela kraju, utvrdila je da su strani donatori za posleratnu obnovu BiH dali oko 15 milijardi maraka, od čega je oko osam milijardi jednostavno „isparilo”, odnosno završilo u džepovima tadašnjih moćnika.

Sumnjivim tokovima doniranog novca trenutno se bavi nova, takođe, parlamentarna komisija na čijem čelu je Sefer Halilović, koji tvrdi da će „pljačka sigurno biti dokumentovana” i da će se „oni koji sve vreme opstruišu istragu morati, konačno, suočiti sa istinom”.

„Da su relevantne institucije BiH radile svoj posao kako treba ova komisija ne bi ni postojala”, sugeriše on i izražava žaljenje što komisija nema mandat da može istražiti „sudbinu” i donacija koje su stizale tokom rata, posebno onih koje su bile namenjene Armiji RBiH, a koje je, kaže, „takođe pokrala u to vreme vladajuća oligarhija i pojedini, bliski joj, moćnici”.

Predsedavajući bivše, bolje reći ukinute, istražne komisije Tihomir Gligorić je pesimista, iako je uveren da se radi o kriminalu velikih razmera. On smatra da ni postojeća komisija neće moći uraditi ništa posebno.

„Pitanje nelegalnog trošenja humanitarnog novca moglo je da bude rešeno i na osnovu podataka do kojih je došla ’moja’ komisija, odnosno zaključaka koji nikada nisu prosleđeni nadležnim istražnim organima, što potvrđuje da u BiH postoji neko moćniji od parlamenta ko to može da blokira”, ocenjuje on i upire prstom i u Kancelariju visokog predstavnika (OHR) koja, takođe, sve vreme ćuti, uprkos činjenici da je bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun svojevremeno izjavio da su „kriminalci u BiH pokrali donacija u vrednosti devet milijardi dolara, što je više od takozvanog Maršalovog plana koji je Nemačka dobila po završetku Drugog svetskog rata za oporavak”.

Prema Gligorićevom mišljenju, sve ovo govori o postojanju različitih sprega, kao i o tome da se, u ovom slučaju, ne radi samo o bosanskohercegovačkom kriminalu.

Direktor Nezavisnog biroa za humanitarna pitanja Žarko Papić u svojoj studiji navodi da je „BiH u periodu od 1992. do 2000. godine u raznim oblicima dobila pomoć vrednu između 71 i 81 milijardu američkih dolara”,  što je „po glavi stanovnika najveća međunarodna pomoć u istoriji”. On, takođe, sumnja da će aktuelna komisija za utvrđivanje načina trošenja stranih donacija doći do istine ukoliko se bude bavila samo domaćim „lopovima”.

„Kada govorimo o međunarodnoj pomoći i korupciji, treba reći da nije problem samo u domaćim lopovima. Bar iste veličine je problem u stranim lopovima. Kao što je odavno analitički ustanovljeno, zemlje koje primaju veliku finansijsku pomoć sa strane izložene su korupciji i ta korupcija ima domaću i stranu komponentu”,  kaže Papić.