Rakete zbunjuju Rumune
Кога штите ракете: румунски војник
Od našeg dopisnika
Bukurešt, 11. februara – Iako je izgledalo da je nedavna odluka predsednika Baseskua da bez dugog premišljanja prihvati „Obamin predlog” za smeštaj američkog odbrambenog antiraketnog sistema na rumunskoj teritoriji naišla na jednodušno odobravanje političara (onih na vlasti i onih u opoziciji), ipak su protekli dani doneli neke elemente koji ukazuju na to da ovde ima ljudi, i to uticajnih, koji pozivaju na oprez i kojima smeta „slepo ulaženje u opasnu avanturu”.
Među njima se nalazi i bivši predsednik Ilijesku koji traži da se o toj odluci izjasni parlament i da ona, eventualno, bude stavljena na sveopšti narodni referendum: „Radi se o jednoj krajnje važnoj meri, a neophodnost da nju odobri parlament nije samo moje lično mišljenje, već je to jedan demarš koji je u potpunom skladu sa postojećim zakonodavstvom. Ja velim da se jedna takva odluka, ona o organizovanju referenduma na temu smeštaja američkog štita u Rumuniji, evidentno nalazi u nadležnosti zakonodavnog doma”, kaže Ilijesku.
Izvesna odbojnost bivšeg predsednika polazi od činjenice da su Poljska i Češka – prve zemlje kojima su SAD ponudile svoj plan – u suštini odbile da prihvate smeštaj američkih raketa na svojim teritorijama. „Moći ću da imam zasnovanije mišljenje onda kada budem raspolagao sa više podataka. Treba sve odvagati. Da li je tako nešto potrebno ili nije? Koji su uslovi SAD, šta se diskutovalo na zasedanju Vrhovnog saveta odbrane zemlje, kakve smo mi uslove postavili? Treba se takođe zapitati zašto su Poljska i Češka odustali od toga. Kakve su elemente one imale u svojim računicama? A parlament treba da stavi na razmatranje sve ove podatke, za ili protiv, uključujući i pitanje da li je ta stvar sada hitna”, objašnjava bivši predsednik.
Ilijesku je podsetio da je ovaj projekat pokrenut još u periodu Regana i Brežnjeva i zapitao se javno da li je on „aktuelan i sada, da li važi za početak 21. veka”.
Čim se Ilijesku oglasio sa svojim „oprezima” i „sumnjama”, na njega se sručila čitava bujica optužbi da je „protiv zapadne civilizacije”, da se „dodvorava Moskvi”, da se „protivi izvlačenju Rumunije iz ruske uticajne sfere” i da je „istorijski prevaziđen”.
Najoštriji napad na Ilijeskua formulisala je danas Sabina Fati, pomoćnik glavnog urednika tiražnog dnevnika „Romanija libera”.
„Antiraketni štit, koji će braniti Rumuniju i okolnu zonu, izazvao je histeriju svih onih koji su se, kao i Jon Ilijesku, godinama suprotstavljali izvlačenju naše zemlje ispod uticaja Moskve. Postavljanje nekih elemenata antiraketne odbrane na rumunskoj teritoriji, uključujući i pokretne platforme na Crnom moru, uznemirava iste one nečasne nacionaliste koji su 1999. optužili tadašnjeg predsednika Emila Konstantineskua za nacionalnu izdaju pošto je smatrao da je NATO intervencija u konfliktu na Kosovu bila legitimna.”
Poput nezgrapne tvrdnje šefa bukureštanske vlade Emila Boka da će američki raketni štit „braniti postojanje demokratije u Rumuniji”, već citirana gospođa Fati smatra da taj „štit seli Rumuniju sa istoka na zapad”.
Naravno, rumunski mediji su puni argumenata kojima se pledira za konačno odobravanje američkog raketnog plana, predviđenog da bude ostvaren do 2015. godine. Više puta, pa i zvanično, demantovana je informacija da će rakete koštati Rumuniju između pet i osam milijardi evra. Tvrdi se da će te troškove snositi Amerikanci, dok će Rumuni obezbediti „samo” potrebnu infrastrukturu.
Mnogim ovdašnjim komentatorima i političkim analitičarima smeta što se u ruskim dovoljno oštrim prigovorima na američku inicijativu „ime Rumunije uopšte ne spominje”, što se Bukurešt ignoriše („Gandul”). „Američki raketni štit smeta svima onima koji se boje da će Rumunija postati važnija i uticajnija čim bude raspolagala sa odbrambenim raketnim sistemom” („Romanija libera”).
Izvesnu zabunu u celu ovu raketnu priču, koja je uzbudila Rumune, uneo je ovde poznati spoljnopolitički analitičar prof. Valentin Stan. On je upozorio na krajnje veliki rizik koji Bukurešt preuzima dopuštajući Amerikancima da bez ikakve „rumunske kontrole” postave svoje rakete na rumunskoj teritoriji. Navodeći niz zvaničnih američkih dokumenata, kao i izjave prekookeanskih eksperata, profesor tvrdi da se te rakete „postavljaju radi odbrane američkih trupa, koje će iz svojih vojnih baza na rumunskoj teritoriji gađati Iran”, a ne radi zaštite Rumunije i njenog življa. „Postoji više pravaca iz kojih Amerikanci nišane na Iran. Jedan je ovaj rumunski”, izjavio je profesor Stan TV stanici Antena-3.
Milan Petrović