Poseban birački spisak još zbunjuje manjine
Потписивање протокола о сарадњи националних савета Бугара, Влаха и Бошњака (Фото Танјуг)
Pripadnici egipatske, aškalijske, mađarske, ukrajinske i bošnjačke nacionalne manjine u Srbiji već su obezbedili neposredne izbore za svoje nacionalne savete, a da li će ostalih 14 nacionalnih saveta krajem maja ili početkom juna birati građani ili elektorske skupštine zavisi od toga koliko će se u samoj završnici povećati interesovanje pripadnika manjina za upis u poseban birački spisak. Rok za upis ističe 9. marta, a prema podacima Ministarstva za ljudska i manjinska prava do sredine prošle nedelje je upisano ukupno 206.289 građana, što nije veliki broj jer se na poslednjem popisu više od 1,2 miliona ljudi izjasnilo da pripada nekoj od manjinskih zajednica. Državni sekretar Aniko Muškinja Hajnrih kaže da je interesovanje bilo veoma različito i da su najzainteresovaniji za izbore bili Mađari, a najmanje zainteresovani Slovenci koji prvi put osnivaju svoj savet.
Po Zakonu o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, usvojenom krajem avgusta prošle godine, potrebno je da se na poseban birački spisak nacionalne manjine upiše više od 50 odsto ukupnog broja njenih pripadnika prema poslednjem popisu stanovništva, umanjenog za 20 odsto da bi izbori za savet bili neposredni. U suprotnom, biraće ih elektorske skupštine, a svaki elektor mora da prikupi najmanje 100 potpisa pripadnika manjina.
Muškinja Hajnrih kaže da posebnih teškoća u toku predaje zahteva za upis u posebna birački spisak nije bilo, osim početnih nedoumica da li se zahtevi podnose lično, poštom ili preko aktiviste. Ona dodaje da je naravno trebalo da prođe neko vreme pa da se li lokalne samouprave “uhodaju”, posebno u upravama kao što je, recimo, subotička gde je dnevno podnošeno i više stotina zahteva
Predsednik Izvršnog odbora Nacionalnog saveta Bošnjaka Esad Džudžević kaže, međutim, da je bilo izvesnih problema, pre svega organizacionih . „Službenika u lokalnim samoupravama koji su obučeni da unose te zahteve u gotovo svim opštinama u Sandžaku nije bilo dovoljno, pa su povremeno morali da uključuju i neke druge zaposlene koji, opet nisu, prošli obuku, tako da je sve bilo dosta sporo. Osim toga, izostala je i medijska podrška, pre svega javnog servisa, ali i regionalnih medija koji su vrlo slabo pratili ovaj proces”, navodi on.
Na probleme ukazuje i Ana Tomanova-Makanova, potpredsednica Vlade Vojvodine i predsednica Nacionalnog saveta Slovaka. „Možda se svi zajedno nismo dobro organizovali, jer ovo se ipak prvi put radi u Srbiji. Svakako je bila potrebna jača medijska podrška i to svih medija. Jer, postojao je i problem u samim etničkim zajednicama. Ljudi su bili zbunjeni svim tim i najčešća pitanja koja su postavljali bila su: zašto se prave posebni birački spiskovi, da li će biti izbrisani iz opšteg biračkog spiska, da li će spiskovi biti dobro čuvani”, ističe Tomanova-Makanova. Ona kaže da je Slovacima potrebno još oko četiri hiljade birača da bi bili održani neposredni izbori i da očekuje da će u tome uspeti do 9. marta, kao i da će, koliko je njoj poznato potreban broj ljudi u poseban birački spisak uspeti da upišu i Rumuni.
Džudžević takođe kaže da kod jednog broja pripadnika manjina postoji strah od upisa na poseban birački spisak i uopšte od izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti, dok je prema rečima Ivana Vasića, portparola Nacionalnog saveta Roma to verovatno glavni razlog što ova manjina po svemu sudeći neće imati neposredne izbore za svoj savet.
„Za neposredne izbore je potrebno da se u birački spisak upiše 43.277 Roma, a mi smo do sada prikupili samo oko 15.000 potpisa. Bilo bi mnogo bolje da se savet ne bira na elektorskoj skupštini jer je mogućnost zloupotreba i manipulacija mnogo manja na neposrednim izborima. Ali, Romi su najsiromašniji deo društva, slabo obrazovani, nedovoljno informisani i njima je lako manipulisati. Kada je tome doda i stalan strah od toga da se izjasne kao Romi, zbog lošeg istorijskog iskustva, jasno je zašto je odziv ovakav”, kaže Vasić.
-----------------------------------------------------------
Izbori za 19 nacionalnih saveta
Na popisu 2002. godine 1.285.163 građana izjasnilo se da pripada jednoj od manjinskih zajednica. Savete će ovoga puta posredno ili neposredno birati Albanci, Aškalije, Bošnjaci, Bugari, Bunjevci, Vlasi, Grci, Egipćani, Mađari, Makedonci, Nemci, Romi, Rumuni, Rusini, Slovaci, Slovenci, Ukrajinci, Hrvati i Česi.
G. Novaković
A. Popović