Puškin u selu Lazarevu
Зрењанин: улице без идеолошких обележја (Фото Ђ. Ђукић)
Zrenjanin – Zrenjaninci sve češće ulice u svome gradu i obližnjim naseljima nazivaju po imenima iz kulturnog života. To potvrđuje i najnovija odluka Skupštine grada da šest ulica dobiju nova imena koja će zameniti ona sa ideološkim predzankom.
Tako bivša Teplička ulica sada nosi ime Slobodana Bursaća (1941–1993), dirigenta mešovitog omladinskog hora „Josif Marinković”, s kojim je postigao svetsku slavu i 1987. godine osvojio laskavu titulu – „Hor sveta”, u engleskom gradu Langolenu. Ovaj muzički pedagog pevanju je učio svetski poznate operske pevače, kao što su Željko Lučić i Bela Mavrak.
Ulica „Prva proleterska” sada će se zvati „Dr Kornela Radulovića”. U obrazloženju Komisije za utvrđivanje naziva ulica i trgova kaže se da „predlog proističe iz intencije da se menjaju nazivi ulica sa ideološkim obeležjima i prevashodno dodeljuju nazivi zaslužnih ličnosti iz lokalne sredine i uz uvažavanje istorijske distance”. Dr Kornel Radulović (1890–1960) bio je jedan od vodećih lekara fiziologa u Jugoslaviji početkom dvadesetih godina prošlog veka koji su se opredelili za suzbijanje tuberkuloze, u čemu je imao mnogo uspeha.
Svoju ulicu je dobio i Aleksandra Aca Šajbera, jedan od najpoznatijih zrenjaninskih glumaca komičara, koji je sa scene uveseljavao generacije sugrađana, a glumom se bavio i pre Drugog svetskog rata.
Trg maršala Tita u Orlovatu ubuduće će nositi ime po svom najčuvenijem meštaninu, jednom od najznačajnijih srpskih slikara, članu Srpske kraljevske akademije – Urošu Prediću (1857–1953).
Park u Melencima dobio je naziv „Trg Paje Bibića”. Porodica Bibić imala je značajnu ulogu u istorijskom razvoju ovog mesta i bila jedna od retkih koja je, još u prvoj polovini osamnaestog veka, imala plemićku titulu na tlu bivše Ugarske. Paja Bibić bio je osnivač više kulturnih i drugih društava, poput „Srpske čitaonice”, pevačkog društva „Kolo”, čiji je bio i prvi horovođa, vatrogasnog društva i drugih.
U selu Lazarevo jednoj ulici dali su ime po velikanu ruske i svetske književnosti Aleksandru Sergejeviču Puškinu.
Đ. Đukić