Gusti oblaci nad grčkom ekonomijom
Грчка економија и даље посрће: берза у Атини Фото АФП
Od našeg dopisnika
Atina, 8. aprila – Delegacija MMF-a je u dvonedeljnoj poseti Grčkoj, a premijer Jorgos Papandreu kritikuje ministre koji su samovoljno izjavljivali da je Atina nezadovoljna upravo njihovim mehanizmom i uslovima eventualne finansijske pomoći. Članove svog kabineta premijer poziva da se koncentrišu na svoje obaveze i ispunjavanje programa restriktivnih mera.
U međuvremenu, pada indeks atinske berze, grčke banke traže od države dopunsku finansijsku podršku kako bi se oporavile od štete nanete snižavanjem kreditnog rejtinga. Sindikati zaposlenih u javnom sektoru prete novim štrajkovima krajem aprila, advokati već tri dana sprovode svoju obustavu rada... To je opšta atmosfera u Grčkoj posle prazničnog slavlja u kome, bar naizgled, ništa nije falilo.
Međutim, ovdašnja štampa spekuliše da će se Atina uskoro obratiti za pomoć MMF-u i zatražiti kredite jer ne uspeva da refinansira svoj dug. Ima informacija da će u maju Grčka ponuditi obveznice od 11,5 milijardi evra s tim što će hartije od vrednosti biti u dolarima.
U međuvremenu, dok stručnjaci MMF-a ispituju kako funkcioniše novi poreski sistem i da li se sprovodi redukcija javne potrošnje, grčke banke od države traže finansijsku pomoć iz fonda za podršku ekonomije u kome je ostalo 17 milijardi evra. Naime, banke su stradale, pre svega, kako kaže ministar finansija Papakonstantinu, zbog serije snižavanja kreditnog rejtinga koje je usledilo od međunarodnih agencija koje se bave ovom problematikom. Na udaru Agencije Mudis nedavno se našlo pet grčkih banaka kojima je snižen kreditni rejting: Nacionalna banka, EFG Eurobank, Alfa banka, Pireus banka i Komercijalna banka.
U međuvremenu, kako pišu ovdašnji mediji, bogati Grci svoje pare prebacuju u inostranstvo jer se boje da će na svoje račune morati da plate veliki porez. Samo u januaru su bogataši u inostranstvo prebacili oko pet milijardi evra, a ista tendencija se i dalje nastavlja jer niko nije siguran kako bi mogle da glase novi poreski propisi.
Nije najbolje ni sa obveznicama za koje opada interes. Naime, Grčka je očekivala mnogo veći prodor u azijske zemlje, ali se to ne dešava. U januaru su azijske zemlje kupile samo dva odsto ponuđenog paketa od ukupno osam milijardi državnih obligacija. Fond socijalne bezbednosti Kine odustao je od kupovine grčkih obveznica iako se očekivalo da će to biti dobar posao.
Japanski investitori su i dalje obazrivi, ali Atina ne odustaje od namere da upravo Peking i Tokio zainteresuje za svoje pakete. Prilikom nedavne prodaje paketa od 15 milijardi evra, azijski investitori su kupili samo pet odsto, a većinu su kupili grčki investitori. U Britaniju i Irsku je otišlo petnaest odsto državnih obveznica, a ostatak u zemlje Beneluksa, Skandinaviju, Austriju i Nemačku.
Tokom ove godine, Grčka namerava da ponudi na prodaju obveznice u vrednosti od 54 milijardi evra kako bi mogla da reguliše svoja dospela dugovanja. Ukoliko ne bude dovoljno interesenata ili se sve ne realizuje pod povoljnim uslovima, Grčkoj će biti neophodna finansijska pomoć. Vlada je uverena da će Grčka sama uspeti da se izbori sa svojim problemima pa su se tako, posle izjava nekih ministara, i pojavile spekulacije da vlada nije spremna da prihvati vrlo stroge uslove MMF-a. Premijer Papandreu to negira i zahteva od svojih ministara da sprovode u život restriktivne mere za koje se vlada opredelila.
J. Pavlović-Stamenić