Bez podele Eparhije raško-prizrenske
Литургија пре почетка заседања Сабора СПЦ (Фото Фонет)
Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve, kojim je prvi put posle izbora predsedavao patrijarh Irinej, juče je posle desetodnevnog zasedanja završio sa radom, a glavnu odluku o smeni i penzionisanju već suspendovanog episkopa Artemija „crkvena skupština” je donela tajnim glasanjem.
Crkvom na Kosovu i Metohiji do daljeg će upravljati umirovljeni episkop Atanasije (Jevtić). Iako je on na saboru podneo ostavku na tu dužnost, patrijarh Irinej ga je zamolio da i dalje ostane na položaju administratora raško-prizrenske eparhije. Kako se saznaje, za sada se odustalo od najavljivane podele Eparhije raško-prizrenske na dve: lipljansku kojom bi rukovodio episkop Teodosije i drugu prizrensku na koju bi se postavio sadašnji nastojatelj manastira Studenica.
O stanju u Eparhiji raško-prizrenskoj i odgovornosti vladike Artemija, koga je Sinod suspendovao 14. februara, vodila se veoma burna rasprava. Pretposlednjeg dana rada sabora na inicijativu pojedinih vladika iz Bosne i Hercegovine, patrijarh Irinej je predložio da se tajno glasa o penzionisanju vladike Artemija. Od 36 vladika koji imaju pravo glasa, 21 episkop je bio za to da se Artemije trajno ukloni sa eparhije, a devet je bilo protiv. Zanimljivo je da je četvorica episkopa bilo uzdržana na glasanju, a dva glasa su bila nevažeća.
Kako se nezvanično saznaje protiv penzionisanja vladike Artemija su bili episkopi banjalučki Jefrem, zvorničko-tuzlanski Vasilije, banatski Nikanor, istočnoamerički Mitrofan, kanadski Georgije, sremski Vasilije…
Artemije je zadržao titulu umirovljeni episkop raško-prizrenski. Praksa crkve je da penzionisani episkopi borave u nekom od manastira gde nesmetano mogu da služe i primaju posete.
„Artemije posle svega sigurno neće tražiti da ostane na Kosovu. Za njega je najbolje da traži da mu dopuste da boravi u svom rodnom mestu Lelić, manastiru koji je podigao Sveti Nikolaj Žički ili u Ćelijama gde prebivaju mošti novoproglašenog svetitelja Svetog Justina Ćelijskog, inače Artemijevog duhovnog oca. Ali, gde god bio, on će biti pod vlašću nadležnog episkopa”, kaže jedan izvor iz SPC.
Iako se episkop Artemije još nije oglasio da li prihvata ili ne ovakvu odluku sabora, od jednog njegovog bliskog saradnika moglo se čuti kako je posle sabora poručio: „Sabor me je izabrao i sabor me je lišio arhijerejskih prava nad Eparhijom raško-prizrenskom, a ja penziju neću tražiti”.
Verski analitičar Mirko Đorđević za Tanjug je izjavio da Artemije ima pravo i da ne prihvati odluku o penzionisanju: „Situacija u vezi sa episkopom raško-prizrenskim zategla je odnose u Crkvi i dovela do veoma teških napetosti i mučnih momenata i pokazala da jednoglasja nema i da je episkopat i dalje na neki način podeljen”, smatra Đorđević.
Prema njegovim rečima, penzionisanje u pravoslavnim crkvama nije neuobičajeno, a primer je episkop zahumsko-hercegovački Atanasije koji je iz pozicije umirovljenog reaktiviran i postavljen za administratora na Kosovu i Metohiji.
Tokom zasedanja sabor je najduže raspravljao o redovnim izveštajima eparhija, bogoslovskim školama i fakultetima, među kojima je i Bogoslovski fakultet u Foči. Za ovu visokoškolsku crkvenu ustanovu odlučeno je da sedište ostane u tom gradu, uprkos protivljenju nadležnog mitropolita dabrobosanskog Nikolaja.
Iako još zvanično nije potvrđeno, Sveti sinod je ostao u istom sastavu iako je istekao mandat mitropolitu Amfilohiju crnogorsko-primorskom. Kako se nezvanično saznaje, patrijarh Irinej je zbog poslova koju Crkvu očekuje predložio da se za sada ne menja sastav „crkvene vlade”.
M. Pešić