Moguće izbacivanje BiH iz Saveta Evrope
Младен Иванић
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka, 6. maja – Ako Bosna i Hercegovina ne uskladi ustavne odredbe o izboru članova Predsedništva sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava, ona bi – kada je reč o evropskim integracijama – mogla da se vrati osam godina unazad, procena je člana bosanskohercegovačke delegacije u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope dr Mladena Ivanića.
„Evropski sud za ljudska prava doneo je prošle godine odluku da su odredbe Ustava BiH o izboru članova Predsedništva BiH diskriminatorske, jer onemogućavaju pripadnicima nacionalnih manjina da se kandiduju za ove funkcije. Prema sadašnjem ustavnom rešenju iz Republike Srpske se bira Srbin, a iz Federacije BiH Bošnjak i Hrvat”, rekao je Ivanić.
Ako ova odredba ne bude promenjena do kraja godine, dodao je on, BiH bi se mogla suočiti sa ozbiljnim posledicama. „Kao prva mera, pominje se neprihvatanje akreditiva bosanskohercegovačke parlamentarne delegacije od strane Parlamentarne skupštine Saveta Evrope. Ako bi i posle toga Ustav BiH ostao nepromenjen, mogla bi uslediti suspenzija našeg članstva, a zatim i isključivanje iz Saveta Evrope, u koji smo primljeni 2002. godine. Desi li se to, biće zamrznut Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom”, naveo je Ivanić.
„Sve srpske stranke”, kazao je on, „saglasne su da se ovaj deo Ustava preformuliše i da glasi da se jedan član Predsedništva BiH bira iz Republike Srpske, a dvojica iz Federacije BiH. Međutim, bošnjačke partije ne pristaju da se Ustav BiH menja samo u ovom delu. Maksimalističkim zahtevima posebno se ističe Stranka za BiH. Njen lider Haris Silajdžić kao uslov svih uslova za ustavne promene postavlja zahtev da se ukine entitetsko glasanje, što je za nas neprihvatljivo, jer bi to omogućilo bošnjačkoj većini u Parlamentarnoj skupštini BiH da preglasava poslanike iz Republike Srpske, što bi, u krajnjoj liniji, moglo da dovede do njenog potpunog razvlašćivanja”.
Među bošnjačkim strankama, istakao je Ivanić, postoje razlike i o načinu izbora članova Predsedništva BiH. „Stranka demokratske akcije je za to da se članovi Predsedništva BiH biraju u Parlamentarnoj skupštini BiH, a Stranka za BiH i Socijaldemokratska partije BiH su za direktne izbore. Hrvatske stranke podržavaju ustavne promene u ovom delu, ali su i one za to da se članovi Predsedništva BiH biraju u parlamentu, jer strahuju da bi im se mogao ponoviti slučaj sa prošlih izbora kada je za hrvatskog člana kolektivnog šefa država i to bošnjačkim glasovima izabran Željko Komšić. Srpske partije su za neposredne izbore, jer oni dodatno legitimizuju Republiku Srpsku”, objasnio je naš sabesednik.
On je ukazao i na neprincipijelnost u Rezoluciji Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, u kojoj se BiH poziva na ustavne promene. „U ovom dokumentu se kao odgovorni za nesprovođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava navode 'političari u BiH', iako svi znaju da su za to krivi bošnjački političari. U ranijim rezolucijama, Republika Srpska i srpski poličari su redovno, često i poimenično, označavani kao uzročnici nesprovođenja negativnih pojava u BiH. I ovo je jedan od dokaza dvostrukih standarda evropskih političara”, zaključio je dr Mladen Ivanić.
Boro Marić