Firmarine više nego udvostručene
Komunalna taksa za isticanje firme biće uvećana u proseku 114 odsto u sedam gradskih opština, kažu u Uniji poslodavaca Srbije. Novi iznosi firmarina, ističu u ovom strukovnom udruženju, najviše će pogoditi privrednike na Vračaru i Voždovcu, ali i u Zemunu i Rakovici. Tako će vlasnik malog preduzeća na Vračaru umesto dosadašnjih 65.000, taksu plaćati 143.100 dinara, a ugostitelj u Zemunu će umesto 17.070 u opštinsku kasu uplaćivati 44.250 dinara.
– Preduzetnici su nam rekli da će, osim u ove četiri, takse biti uvećane i u opštinama Palilula, Savski venac i Mladenovac, a isto se očekuje na Novom Beogradu i u Starom gradu – kaže Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca Srbije.
To potvrđuju i preduzetnici. Našoj redakciji obratio se vlasnik jedne firme sa Savskog venca. Firmarinu je protekle godine plaćao 17.900 dinara, a sada je dobio rešenje na kojem je iznos ove opštinske takse uvećan na 40.000 dinara.
Nebojša Atanacković, predsednik Unije, podseća da su komunalne takse za isticanje firme i pre ovog povećanja bile visoke.
– Najnovije uvećanje firmarina će dovesti do toga da preduzetnici ne otvaraju nova preduzeća, već će početi da rade na crno. U 24 države Evropske unije namet za isticanje firme uopšte ne postoji – tvrdi Atanacković.
Povećanje taksi je nelogično, kaže, budući da je promet na malo u prestonici u poređenju sa prvim kvartalom 2008. godine opao 20,9 odsto.
– Rast inflacije, cena na malo i troškova života iznosili su oko deset odsto u toku 2009. godine, tako da je ovako veliko povećanje komunalne takse za isticanje firme neprimereno i dovešće do zatvaranja mnogih samostalnih trgovinskih i zanatskih radnji i prelaska dela beogradske male privrede u sivu zonu – pretpostavljaju u Uniji poslodavaca. Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu Unija je uputila zahtev da se određivanje visine komunalnih taksi stavi pod kontrolu. Njihov je predlog da se one propisuju na osnovu razvijenosti regiona i da se u obzir uzme platežna moć privrednika.
– Zahtev privrede je i da se zakonom propiše da komunalne takse ne mogu da rastu iznad nivoa inflacije i povećanja troškova života, kako je to regulisano i u većini zemalja Evropske unije. Sada opštine proizvoljno određuju visinu taksi, pa one postaju preveliki teret za privrednike. Ima opština koje su u toku jedne godine podigle komunalne takse za više od 300 odsto – kažu u Uniji.
I dok su ekonomisti saglasni da svako povećanje dažbina negativno utiče na poslovanje, privrednicima nije jasno ni koja je svrha plaćanja ovog nameta.
– Vlasnik firme, ugostiteljskog objekta ili prodavnice i ne mora da okači naziv radnje, ali će mu firmarina ipak biti naplaćena – objašnjava Dragoljub Rajić.
----------------------------------------------
Novo zoniranje – nove cene
U Upravi javnih prihoda objasnili su da nove cene firmarina proizlaze iz novog zoniranja koje je utvrđeno u decembru 2009. godine, kada je grad podeljen na deset zona.
– Pošto zone određuju visinu takse za isticanje firme, došlo je do toga da obveznici iz nekadašnjih nižih pređu u višu zonu. Visine naknade se kreću na godišnjem nivou od 210.000 dinara za ekstra zonu do 42.000 za osmu zonu. Odlukom su, međutim, ustanovljeni i znatni popusti, tako da srednja preduzeća imaju popust od 20 odsto, mala 40 odsto, a preduzetnici i fizička lica popust do 80 odsto, što je maksimum. Na ove popuste takođe imaju i dodatne benefite u zavisnosti od delatnosti, pa tako ugostiteljstvo, trgovina, lične usluge imaju popust od dodatnih 40 procenata na već postojećih 40, što opet daje 80 procenata. Kada se to izračuna, od recimo 200.000 za prvu zonu ukupna novčana obaveza na godišnjem nivou iznosi 40.000 dinara, a za osmu zonu uz popust od 80 odsto 10.000 umesto 42.000 dinara, što je znatno smanjenje u odnosu na fiksne iznose – rekao je Vladan Luković, direktor Uprave javnih prihoda.
----------------------------------------------
Petnaest komunalnih taksi
U Uniji poslodavaca Srbije podsećaju i da privrednici u Beogradu plaćaju petnaestak komunalnih taksi: za isticanje firme, za isticanje i ispisivanje firme van poslovnog prostora na objektima i prostorima koji pripadaju jedinici lokalne samouprave, za držanje sredstava za igru, za držanje muzičkih uređaja i priređivanje muzičkog programa, za korišćenje prostora na javnim površinama ili ispred poslovnih prostorija, za korišćenje reklamnih panoa, za korišćenja prostora za parkiranje drumskih motornih vozila, za korišćenje slobodnih površina za kampove, šatore ili druge objekte privremenog korišćenja, za korišćenja obale u poslovne i druge svrhe, za korišćenje vitrina za izlaganje robe van poslovnih prostorija, za držanje i korišćenje plovnih postrojenja i plovnih naprava, za držanje motornih, drumskih i priključnih vozila, za držanje i korišćenje čamaca i splavova na vodi, za držanje restorana i drugih ugostiteljskih objekata na vodi, za zauzeće javne površine građevinskim materijalom i za izvođenje građevinskih radova.
S. Despotović