Subotički Gradski muzej bez stalne postavke
Зграда Градског музеја Фото Никола Тумбас
Subotica – U minule dve godine Gradski muzej u Subotici nema svoju stalnu postavku, koja je za publiku najatraktivniji deo muzeološke delatnosti. Iako, nakon preseljenja 2008. godine u svoju zgradu, Gradski muzej prvi put u poslednjih 30 godina ima dobre uslove za rad, pa i optimalne uslove za skladištenje predmeta u depoima, ono što najviše vredi da se pogleda, ipak nije izloženo javnosti. Prema rečima direktora Ištvana Huloa, neizvesno je i kada će stalna postavka biti izložena.
– Do sada je u zgradu muzeja uloženo oko 60 miliona dinara, i sada se i ovde ponavlja ono što se dešava kod mnogih gradskih projekata: da nemamo snage da ih završimo. Nama je potrebno još oko 20 miliona dinara, od čega polovina za adaptaciju potkrovlja, što je uslov da se počne sa pripremanjem stalne postavke, koja bi trebalo da košta između osam do 10 miliona dinara, kaže Hulo za „Politiku”.
Gradski muzej do sada se selio tri puta, iz Rajhlove palate premešten je šezdesetih godina 20. veka u Gradsku kuću, gde je zauzimao dva sprata. Desetak godina kasnije muzej je „sabijen” na jedan sprat, stalna postavka je zadržana, ali nauštrb likovne zbirke. Pre dve godine, lokalna samouprava je zamenila sa jednim privatnikom 12 svojih lokala za zgradu bivše štamparije „Minerve”, i u ovo zdanje, jedan od lepih primera secesijske arhitekture, smestila muzej. Međutim, radovi na zgradi nisu završeni do kraja, što onemogućava izlaganje stalne postavke.
– Ovaj muzej spada među veće vojvođanske institucije, zbog heterogenosti materijala, dok po svojoj vanevropskoj zbirci, a reč je o legatima svetskih putnika Oskara Vojnića i Emila Talijana, čija je zbirka bila okosnica osnivanja muzeja, jedinstvena je na čitavom prostoru Balkana, pa i idući ka severu, do Budimpešte i Beča, gde su ovakve vanevropske zbirke uništene. Prava je šteta ne pokazati publici takvu vrednost kojom raspolažemo – ističe Hulo.
Direktor Gradskog muzeja kaže da od izložbi i raznih programa uspevaju da zarade nekoliko puta veću sumu novca od one koju muzeju grad daje za obavljanje delatnosti. Ipak, sve ekskurzije, turističke organizacije, đaci i pojedinačni posetioci uvek se prvo interesuju za stalnu postavku.
– Mi smo svesni da u ovoj situaciji ne možemo da očekujemo od grada i pokrajine da finansira završetak radova na zgradi muzeja, pa pripremamo projektnu dokumentaciju kako bi konkurisali kod evropskih fondova, a načinjen je i idejni projekat stalne postavke sa utvrđenim brojem predmeta po prostorijama, tematskim sadržajima i instalacijama koje će biti korišćene, kaže Hulo.
A. I.