Telekom čeka pravi poziv

16. 05. 2010. 22:00

Махмуд Бушатлија

Te­le­kom „Sr­bi­ja” ne­će bi­ti pro­dat po sva­ku ce­nu i ne bi­lo ko­me, naj­no­vi­ja je po­ru­ka ko­ju je pre­mi­jer Mir­ko Cvet­ko­vić upu­tio jav­no­sti po­pri­lič­no po­de­lje­noj oko to­ga da li pro­da­ti ili ne ovo, tre­nut­no, naj­pro­fi­ta­bil­ni­je pred­u­ze­će. Kom­pa­ni­ja je pro­šle go­di­ne ima­la pro­fit od oko 160 mi­li­o­na evra ko­ji je bio za čak 200 od­sto ve­ći ne­go 2008. go­di­ne i to je naj­bo­lji re­zul­tat od osni­va­nja.

– Va­žno je da po­nu­da bu­de ade­kvat­na – i po ce­ni, i po kva­li­te­tu po­nu­đa­ča. Pro­da­će­mo Te­le­kom uko­li­ko ova dva uslo­va bu­du za­do­vo­lje­na. Ova kom­pa­ni­ja ne­ma mo­guć­nost da osta­ne u dr­žav­nim ru­ka­ma, a da bu­de efi­ka­sna, re­kao je Cvet­ko­vić.

Pre­ma nje­go­vom mi­šlje­nju, ovo su po­sled­nji tre­nu­ci ka­da mo­ra da se pro­me­ni vla­snič­ka struk­tu­ra u toj kom­pa­ni­ji, ka­ko bi ona, u vre­me­nu ko­je sle­di, mo­gla da se no­si sa kon­ku­ren­ci­jom.

S ob­zi­rom na to da dr­ža­va ni „Ga­le­ni­ku” ni­je hte­la da da po­što-po­to i bi­lo ko­me, ova pre­mi­je­ro­va iz­ja­va do­bi­ja na te­ži­ni. Ipak, po­što je usle­di­la na­kon to­ga što je sa­mo jed­na kom­pa­ni­ja da­la po­nu­du da bu­de pri­va­ti­za­ci­o­ni sa­vet­nik u po­slu pro­da­je Te­le­ko­ma za mno­ge je sig­nal da, za­pra­vo, u ovom tre­nut­ku i ne­će bi­ti ve­li­ke tu­če za Te­le­kom i da je dr­ža­va to, na ova­kav po­sred­ni na­čin, pri­mi­la k zna­nju.

Ina­če, sa­da je na po­te­zu Mi­ni­star­stvo fi­nan­si­ja, od­no­sno ko­mi­si­ja za spro­vo­đe­nje pro­da­je, ko­ja ove sed­mi­ce tre­ba da od­lu­či da li će pri­hva­ti­ti da „Si­ti­grup” bu­de pri­va­ti­za­ci­o­ni sa­vet­nik ili će uva­ži­ti ar­gu­men­te da su oni u su­ko­bu in­te­re­sa jer su već bro­ker po­ten­ci­jal­nog kup­ca kom­pa­ni­je Doj­če Te­le­kom.

To što je na­ci­o­nal­na te­le­ko­mu­ni­ka­ci­o­na kom­pa­ni­ja pro­šle go­di­ne ima­la re­kor­dan pro­fit kao da je na­no­vo na­met­nu­lo te­mu da li se pro­da­jom „zlat­ne ko­ke” za­pra­vo gu­bi i da li se taj no­vac ko­ji je, ina­če, na­me­njen iz­grad­nji pu­te­va mo­že na­do­me­sti­ti na dru­gi na­čin – kre­di­ti­ma ili emi­to­va­njem ob­ve­zni­ca. Ako se uzme u ob­zir da se u jav­no­sti špe­ku­li­sa­lo da je Doj­če Te­le­kom za 40 od­sto ak­ci­ja ko­ji mu omo­gu­ća­va­ju da stig­ne do ve­ćin­skog pa­ke­ta spre­man da pla­ti 800 mi­li­o­na evra pro­iz­i­la­zi da se Te­le­kom pro­da­je po ce­ni pro­fi­ta za sa­mo pet go­di­na, a da se do­brog pri­ho­da traj­no od­ri­če­mo.

Kon­sul­tant za stra­na ula­ga­nja Mah­mud Bu­ša­tli­ja ka­že da je be­smi­sle­no pro­da­va­ti Te­le­kom. Jer, sa­mo pro­fit mo­bil­ne te­le­fo­ni­je su, ka­že, si­gur­no 200 mi­li­o­na evra. Ras­ho­di su na fik­snoj te­le­fo­ni­ji, a is­ka­zu­ju se za­jed­no zbog kon­so­li­do­va­nog bi­lan­sa.

– Mi pro­da­je­mo da bi za­če­pi­li ru­pu, a od­ri­če­mo se si­gur­nih pri­ho­da. Taj iz­nos mo­že da se na­do­me­sti iz kre­di­ta. Ov­de je stvo­re­no uve­re­nje da je sret­na sa­mo ona dr­ža­va ko­ja ne­ma imo­vi­nu, pa naj­ve­ći po­je­di­nač­ni ak­ci­o­nar u SAD je dr­ža­va, ne­ma ve­li­kog sek­to­ra u ko­me ne­ma ak­ci­je, sma­tra ovaj kon­sul­tant.

Po nje­go­vim re­či­ma mi ne mo­že­mo da pro­blem ne­do­stat­ka nov­ca re­ši­mo emi­to­va­njem du­go­roč­nih ob­ve­zni­ca iz pro­stog raz­lo­ga jer za vra­ća­nja tre­ba ima­ti du­go­ro­čan plan.

– Ako one do­spe­va­ju za 20 go­di­na, u po­čet­ku pla­ća­te pri­nos, a na­kon 20 go­di­na glav­ni­cu ta­ko da on­da mo­ra­te uze­ti kre­dit ko­ji će­te ot­pla­ći­va­ti 10-20 go­di­na što zna­či da već sa­da mo­ra­te ima­ti plan za vra­ća­nje na 30-40 go­di­na. Zna­či već sa­da se du­go­vi aku­mu­li­ra­ju. Naš jav­ni dug se na du­gi rok po­ve­ća­va. Evo, vla­da je MMF-u na­ja­vi­la da će pro­blem re­sti­tu­ci­je re­ši­ti ob­ve­zni­ca­ma što isto zna­či za­du­ži­va­nje na taj pe­ri­od. Mi i sa­da ima­mo ve­li­ki jav­ni dug, je­ste da je ma­li pre­ma BDP, ali to ni­je je­di­ni kri­te­ri­jum. Pri tom, jav­ni dug pla­ća­ju gra­đa­ni, ne taj­ku­ni jer ne pla­ća­ju po­rez ov­de, ob­ja­šnja­va ovaj sa­go­vor­nik do­da­ju­ći da dr­ža­va i po­sto­je­ća sred­stva ne upo­tre­blja­va.

Dr­ža­va, na pri­mer, i sa­da ima na ras­po­la­ga­nju oko 1,2 mi­li­jar­de evra kre­di­ta za Ko­ri­dor 10 ko­ja ni­su is­ko­ri­šće­na, a zbog ta­kvog od­no­sa pre­ma odo­bre­nim kre­di­ti­ma Svet­ska ban­ka je de­lom iza­šla iz fi­nan­si­ra­nja obi­la­zni­ce oko Di­mi­trov­gra­da.

(/slika2)– Dr­ža­va mo­ra da pri­vu­če pri­vat­ne pa­re u in­fra­struk­tu­ru. Ona mo­ra da se za­du­žu­je ta­ko da joj to ra­di če­ga se za­du­žu­je ka­sni­je obez­be­di pro­fit. Dr­ža­va sad ni­je ospo­so­blje­na da za­ra­di ili bar da ras­te­re­ti sa se­be so­ci­jal­ne fon­do­ve po­put pen­zi­ja. Znam da su jav­na pred­u­ze­ća zbog fi­nan­si­ra­nja dr­ža­ve nji­ho­vo bol­no me­sto, ali mi sa­da za­du­žu­je­mo na­red­ne ge­ne­ra­ci­je

Bu­ša­tli­ja sma­tra da je „Si­ti­grup” u su­ko­bu in­te­re­sa jer ra­di za obe stra­ne i da zbog to­ga mo­ra bi­ti dis­kva­li­fi­ko­van. Ako ne­ko u Vla­di, ka­že, na­vi­ja za Doj­če Te­le­kom mo­ra da zna da taj ten­der mo­ra da pad­ne. A na pi­ta­nje ko će da ga obo­ri kad ne­ma kon­ku­ren­ci­ju dru­gog sa­vet­ni­ka da se bu­ni, od­go­va­ra dr­žav­ni pra­vo­bra­ni­lac.

– Mno­go je ozbilj­ni­ji pro­blem što se kod nas afir­mi­sao si­stem jed­ne po­nu­de što je ne­pri­hva­tlji­vo jer ten­der pod­ra­zu­me­va tr­ži­šnu utak­mi­cu.

Vi­sok pro­fit Te­le­ko­ma u pro­šloj go­di­ni za Mi­la­na Ko­va­če­vi­ća, ta­ko­đe kon­sul­tan­ta za stra­na ula­ga­nja ni­je ni­ka­kav ar­gu­ment da ovu „zlat­nu ko­ku” ne tre­ba pro­da­ti, već da je tre­ba pro­da­ti. I za pri­va­ti­za­ci­ju Te­le­ko­ma, ka­že, va­že svi ar­gu­men­ti kao i u pri­log dru­gim pri­va­ti­za­ci­ja­ma da ona do­no­si bo­lje upra­vlja­nje, bo­lje uslu­ge gra­đa­ni­ma i na­da­sve kon­ku­ren­ci­ju. Uslov je, ka­že, da se uve­de si­stem ko­ji bi omo­gu­ćio kon­ku­ren­ci­ju, a ne da se mo­no­pol ko­ji Te­le­kom ima, ili ele­men­ti mo­no­po­la da­ju pri­vat­nom vla­sni­ku.

– Za­bo­ra­vlja se da je ovo­li­ki pro­fit te kom­pa­ni­je na­stao baš zbog to­ga što je po­vla­šće­na. Oni, na pri­mer, ni­su pla­ti­li za li­cen­cu mo­bil­ne te­le­fo­ni­je. Sem to­ga po­sta­vlja se pi­ta­nje da li je na­ma va­žan pro­fit ko­ji kom­pa­ni­ja do­no­si dr­ža­vi ili da gra­đa­ni ima­ju bo­lju uslu­gu – ka­že ovaj kon­sul­tant.

Ko­va­če­vić, ina­če, sma­tra da se kod nas pri­va­ti­za­ci­ja spro­vo­di na naj­go­ri mo­gu­ći na­čin, a to se po­tvr­đu­je i na pri­me­ru Te­le­ko­ma. Dr­ža­va nu­di na pro­da­ju ka­pi­tal ko­ji ne­ma, jer je vla­snik PTT-a, ne zna se ka­ko se i da li uop­šte de­li ka­blov­ska in­fra­struk­tu­ra, ne sa­op­šta­va­ju ko­li­ko ak­ci­ja pri­pa­da za­po­sle­ni­ma i gra­đa­ni­ma…

– Sve je ovo tre­ba­lo pri­pre­mi­ti pa tek on­da pri­pre­mi­ti mo­del pro­da­je. Sa­da se tra­ži pri­va­ti­za­ci­o­ni sa­vet­nik, a već mu se su­ge­ri­še da se pro­da­je 40 od­sto. A mo­žda će on da ka­že ne­ki dru­gi udeo, ili da se ne pro­da­je uop­šte. Me­ni se či­ni da se pro­da­ja na­me­šta za Doj­če Te­le­kom ko­ji je već in­di­rekt­no su­vla­snik pre­ko grč­kog OTE-a ko­ji ima 20 od­sto. Sem to­ga, pro­vi­zi­ja ko­ja je ten­de­rom pro­pi­sa­na da ne mo­že bi­ti ve­ća od 0,2 od­sto je ne sa­mo ma­la već, u naj­ma­nju ru­ku, čud­no sro­če­na. Ako po­sto­ji to­li­ko ogra­ni­če­nje če­mu on­da jav­na po­nu­da. Mo­gli su u pr­vom kru­gu da tra­že kva­li­fi­ko­va­ne po­nu­đa­če, a u dru­gom naj­po­volj­ni­ju po­nu­du. Ova­ko ka­ko je pro­vi­zi­ja sa­da od­me­re­na uka­zu­je da je po­nu­đač do­bi­ja s obe stra­ne – ka­že Ko­va­če­vić do­da­ju­ći da je prak­sa da se ugo­va­ra­ju dve pro­vi­zi­je- jed­na bez ob­zi­ra na is­hod tran­sak­ci­je, a dru­ga, ve­ća ka­da se po­sao re­a­li­zu­je.

Što se ti­če fi­nan­si­ra­nja iz­grad­nje pu­te­va Ko­va­če­vić ka­že da bu­džet ne mo­že da emi­tu­je ob­ve­zni­ce, ali da mo­gu pred­u­ze­će ko­je bi se po­seb­no for­mi­ra­la za tu na­me­nu, a ko­ja bi od na­pla­te pu­ta­ri­ne ima­la nov­ca za anu­i­te­te.

Jo­va­na Ra­bre­no­vić