Ameriku plaši Evropa
Вашингтон, Бела кућа Фото АФП
Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 16. maja – Najveća ekonomija sveta, američka, izašla je iz šok sobe i uspešno se oporavlja, ali je još pacijent koga treba negovati. Zbog toga stresovi koje ima zbog nevolja kod prekookeanskih saveznika, nisu joj dobrodošli.
Upravo saopštena aprilska statistika o ovdašnjim ekonomskim kretanjima daje naime povoda za optimizam, ali se na događanja u EU – povratak pesimizma posle početne euforije zbog dogovora o stvaranju stabilizacionog fonda od 750 milijardi evra za spasavanje Grčke i sprečavanja da se njen scenario reprizira u nekom drugim ekonomijama evrozone – ovde gleda sa velikom zabrinutošću. Glavni strah je da bi produžena neizvesnost mogla da dovede do gubitka poverenja investitora u globalni finansijski sistem, što bi pogodilo i Ameriku.
Glavna karakteristika američke ekonomije u aprilu bila je povratak samopouzdanja ovdašnjih potrošača koji su se „otvorili” za 366 milijardi dolara – čak za devet odsto više nego u decembru prošle godine. To je značajan doping ekonomiji u kojoj potrošnja učestvuje sa čak 70 odsto. Istina, aprilska potrošnja je za četiri odsto manja od one predrecesione, ali je trend uspona očigledan.
A aprilu je otvoreno i 290.000 novih radnih mesta, ali ta brojka nije popravila izuzetno visoku stopu nezaposlenosti od 9,9 odsto. Štaviše, procene su da će proći godine dok se situacija u ovoj oblasti ne vrati na „normalnu” stopu od pet odsto koja je bila uobičajena pre nego što su sa Volstrita krenule prvo finansijske, a potom i opšte ekonomske nevolje.
Industrijska proizvodnja je porasla za 0,8 odsto. Inače, predviđeni ekonomski rast za 2010. ovde je relativno visok: 3,2 odsto, pogotovo u poređenju sa onim što se predviđa za Evropu, gde će se ekonomija pomeriti samo za slabašnih jedan odsto.
„Stezanje kaiša”, ne samo u Grčkoj, nego i u Španiji i Portugaliji, pa i u Britaniji kao i u nekim drugim zemljama EU koje su dobile opomene zbog fiskalne nediscipline, Ameriku pogađa tako što će njihova smanjena potrošnja, uz istovremeno slabljenje evra, smanjiti njen izvoz u Evropu, koji čini petinu njenog ukupnog eksporta. To će, doduše, donekle biti kompenzovano većom prodajom američke robe u Aziji, koja je kao region prva izašla iz tekuće velike krize, najveće od one iz tridesetih godina prošlog veka.
Timoti Gajtner, čovek zadužen za finansije u administraciji Baraka Obame, izneo je u prošli petak optimizam da EU ima kapacitete da spreči širenje „grčkog virusa”, ocenjujući usvojeni program izbavljenja „veoma jakim”.
Pa ipak, nelagoda je velika, pogotovo posle najnovijeg upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda upućenog na adrese velikih ekonomija, da moraju da „suštinski” smanje svoju potrošnju i povećaju poreze, kako bi izbegle onu vrstu problema sa kojima se suočila Grčka. Među onima na koje se to odnosi je Amerika, koja takođe ima veliki budžetski deficit: na svaki dolar koji potroši njena federalna administracija, 40 centi je pozajmljeno. Procena MMF je da će do 2015. američki fiskalni deficit dostići 110 odsto od bruto nacionalnog proizvoda – sa 73 odsto koliko je iznosio 2006, pre nego što je kriza u središtu njenih finansija svet gurnula u recesiju.
M. Mišić