Ameriku plaši Evropa

16. 05. 2010. 22:00

Вашингтон, Бела кућа Фото АФП

Od na­šeg stal­nog do­pi­sni­ka
Va­šing­ton, 16. ma­ja – Naj­ve­ća eko­no­mi­ja sve­ta, ame­rič­ka, iza­šla je iz šok so­be i uspe­šno se opo­ra­vlja, ali je još pa­ci­jent ko­ga tre­ba ne­go­va­ti. Zbog to­ga stre­so­vi ko­je ima zbog ne­vo­lja kod pre­ko­o­ke­an­skih sa­ve­zni­ka, ni­su joj do­bro­do­šli.

Upra­vo sa­op­šte­na april­ska sta­ti­sti­ka o ov­da­šnjim eko­nom­skim kre­ta­nji­ma da­je na­i­me po­vo­da za op­ti­mi­zam, ali se na do­ga­đa­nja u EU – po­vra­tak pe­si­mi­zma po­sle po­čet­ne eufo­ri­je zbog do­go­vo­ra o stva­ra­nju sta­bi­li­za­ci­o­nog fon­da od 750 mi­li­jar­di evra za spa­sa­va­nje Grč­ke i spre­ča­va­nja da se njen sce­na­rio re­pri­zi­ra u ne­kom dru­gim eko­no­mi­ja­ma evro­zo­ne – ov­de gle­da sa ve­li­kom za­bri­nu­to­šću. Glav­ni strah je da bi pro­du­že­na ne­iz­ve­snost mo­gla da do­ve­de do gu­bit­ka po­ve­re­nja in­ve­sti­to­ra u glo­bal­ni fi­nan­sij­ski si­stem, što bi po­go­di­lo i Ame­ri­ku.

Glav­na ka­rak­te­ri­sti­ka ame­rič­ke eko­no­mi­je u apri­lu bi­la je po­vra­tak sa­mo­po­u­zda­nja ov­da­šnjih po­tro­ša­ča ko­ji su se „otvo­ri­li” za 366 mi­li­jar­di do­la­ra – čak za de­vet od­sto vi­še ne­go u de­cem­bru pro­šle go­di­ne. To je zna­ča­jan do­ping eko­no­mi­ji u ko­joj po­tro­šnja uče­stvu­je sa čak 70 od­sto. Isti­na, april­ska po­tro­šnja je za če­ti­ri od­sto ma­nja od one pred­re­ce­si­o­ne, ali je trend uspo­na oči­gle­dan.

A apri­lu je otvo­re­no i 290.000 no­vih rad­nih me­sta, ali ta broj­ka ni­je po­pra­vi­la iz­u­zet­no vi­so­ku sto­pu ne­za­po­sle­no­sti od 9,9 od­sto. Šta­vi­še, pro­ce­ne su da će pro­ći go­di­ne dok se si­tu­a­ci­ja u ovoj obla­sti ne vra­ti na „nor­mal­nu” sto­pu od pet od­sto ko­ja je bi­la uobi­ča­je­na pre ne­go što su sa Vol­stri­ta kre­nu­le pr­vo fi­nan­sij­ske, a po­tom i op­šte eko­nom­ske ne­vo­lje.

In­du­strij­ska pro­iz­vod­nja je po­ra­sla za 0,8 od­sto. Ina­če, pred­vi­đe­ni eko­nom­ski rast za 2010. ov­de je re­la­tiv­no vi­sok: 3,2 od­sto, po­go­to­vo u po­re­đe­nju sa onim što se pred­vi­đa za Evro­pu, gde će se eko­no­mi­ja po­me­ri­ti sa­mo za sla­ba­šnih je­dan od­sto.

„Ste­za­nje ka­i­ša”, ne sa­mo u Grč­koj, ne­go i u Špa­ni­ji i Por­tu­ga­li­ji, pa i u Bri­ta­ni­ji kao i u ne­kim dru­gim ze­mlja­ma EU ko­je su do­bi­le opo­me­ne zbog fi­skal­ne ne­di­sci­pli­ne, Ame­ri­ku po­ga­đa ta­ko što će nji­ho­va sma­nje­na po­tro­šnja, uz isto­vre­me­no sla­blje­nje evra, sma­nji­ti njen iz­voz u Evro­pu, ko­ji či­ni pe­ti­nu nje­nog ukup­nog eks­por­ta. To će, do­du­še, do­ne­kle bi­ti kom­pen­zo­va­no ve­ćom pro­da­jom ame­rič­ke ro­be u Azi­ji, ko­ja je kao re­gi­on pr­va iza­šla iz te­ku­će ve­li­ke kri­ze, naj­ve­će od one iz tri­de­se­tih go­di­na pro­šlog ve­ka.

Ti­mo­ti Gajt­ner, čo­vek za­du­žen za fi­nan­si­je u ad­mi­ni­stra­ci­ji Ba­ra­ka Oba­me, iz­neo je u pro­šli pe­tak op­ti­mi­zam da EU ima ka­pa­ci­te­te da spre­či ši­re­nje „grč­kog vi­ru­sa”, oce­nju­ju­ći usvo­je­ni pro­gram iz­ba­vlje­nja „ve­o­ma ja­kim”.

Pa ipak, ne­la­go­da je ve­li­ka, po­go­to­vo po­sle naj­no­vi­jeg upo­zo­re­nja Me­đu­na­rod­nog mo­ne­tar­nog fon­da upu­će­nog na adre­se ve­li­kih eko­no­mi­ja, da mo­ra­ju da „su­štin­ski” sma­nje svo­ju po­tro­šnju i po­ve­ća­ju po­re­ze, ka­ko bi iz­be­gle onu vr­stu pro­ble­ma sa ko­ji­ma se su­o­či­la Grč­ka. Me­đu oni­ma na ko­je se to od­no­si je Ame­ri­ka, ko­ja ta­ko­đe ima ve­li­ki bu­džet­ski de­fi­cit: na sva­ki do­lar ko­ji po­tro­ši nje­na fe­de­ral­na ad­mi­ni­stra­ci­ja, 40 cen­ti je po­zajm­lje­no. Pro­ce­na MMF je da će do 2015. ame­rič­ki fi­skal­ni de­fi­cit do­sti­ći 110 od­sto od bru­to na­ci­o­nal­nog pro­iz­vo­da – sa 73 od­sto ko­li­ko je iz­no­sio 2006, pre ne­go što je kri­za u sre­di­štu nje­nih fi­nan­si­ja svet gur­nu­la u re­ce­si­ju.

M. Mi­šić