Rimsko carstvo kao inspiracija
Први оклоп „римских ковача” Александра Савићевића, Владимира Божовића и Ненада Милића Фото Ј. Слатинац
Sremska Mitrovica – Njih trojicu – Aleksandra Savićevića (23), budućeg arheologa, Vladimira Božovića (37), budućeg stručnjaka za medijske komunikacije, i Nenada Milića (22), studenta informatike, u Sremskoj Mitrovici zovu „rimskim kovačima“. Oni su osmislili i počeli da kuju replike rimskih mačeva iz drugog i trećeg veka i da izrađuju oklope kakve su nekad nosili rimski legionari.
Prvi pravi rimski mač iskovali su pre tri godine, a poslednjih šest meseci su razrađivali plan, konstruisali i uradili repliku oklopa rimskog legionara. I sada je sasvim sigurno da su im se zvuk kovačkog čekića i vatra koju rasplamsava stari kovački meh podvukli pod kožu. Zvuk kovačkog čekića u Lapidarijumu Muzeja Srema u Sremskoj Mitrovici poručuje da trojica mladih kovača, kada su svi kovači u Sremu zatvorili kovačnice, kuju deo opreme ili alata iz dalekih godina, po uzoru na rimsku opremu koja je u Sirmijumu bila u upotrebi pre više od 1700 godina.
–Ja sam malo povukao na dedu, i on se bavio kovačlukom. Uporedo sa studijem arheologije zainteresovao sam se za kovane predmete, posebno oružje. Onda sam počeo da učim kovački majstorluk, jer, nije sve znanje usijati gvožđe i iskovati mač, valja ga okaliti, da bude dovoljno savitljiv, ali i da bude oštar. Prvo sam se zainteresovao za nacionalno oružje srednjeg veka, a onda i rimsko. Tako je nastala ova kovačka trojka – kaže Aleksandar Savićević, dok čekićem iskiva repliku rimskog mača, a okolo sevaju varnice iz otkivka.
Vladimir Božović pokazuje nam, na izložbi u Muzeju Srema, repliku rimskog segmentnog oklopa, čiji je autor arheolog Jasmina Davidović, a majstorski deo posla je njegov i Savićevićev.
– Ovaj oklop smo radili šest meseci, ali ne razlikuje se nimalo od originala. Pošto su rimske legije Sirmijuma imale i druge vrste oklopa, spremamo se da uradimo i nove, drugačije replike, da posetioci mogu da vide te oklope, jer ih baš i nema sačuvanih iz vremena kada je ovde bilo Rimsko carstvo – kaže Vladimir Božović.
Nenad Milić je najmlađi majstor u ekipi, po iskustvu, ali, brzo uči, „krade“ majstorluk od Aleksandra Savićevića i uvek mu je pri ruci.
– Ako treba, raspalim vatru, naložim ćumur, raspirujem vatru mehom i u prvoj fazi kujem vrh budućeg mača. Jednostavno, povuče te želja da budeš od koristi, da učiš i rekonstruišeš to staro oružje, koje je odavno zaboravljeno i srećni smo kad vidimo da smo uspeli. Sada se ne bih mogao odvojiti od ovog zanimljivog zanata – priča Nenad Milić.
Posetioci se dive ovim momcima, upoređuju rimski mač i repliku i ne vide razlike, jedino što su ovi novi sjajniji, i što se zna da su ih kovali mladi kovači kada je kovačka veština na ovim prostorima odavno postala prošlost, kad još poneko od starih majstora, na velike molbe, potkuje pokojeg retkog konja. Nema ni konja u Sremu, pa su i kovači postali višak. Za sada se često dim izvija i čuje zveket čekića po nakovnju samo u Lapidarijumu Muzeja Srema, gde trojica „rimskih majstora“ kuju oružje i svaki dan sve više usavršavaju zaboravljeni kovački zanat.
U upravi Muzeja Srema, direktor Nikola Stokanović kaže da su trojica rimskih kovača dragoceni i da su majstorluk veoma dobro savladali.
A Aleksandar Savićević, Vladimir Božović i Nenad Milić spremaju nova kovačka iznenađenja, opet u vezi sa Rimskim carstvom i Sirmijumom. Neće da kažu šta je to pored mačeva i izrade oklopa novo što će raditi.
– To će biti pravo iznenađenje, postali smo dovoljno vešti za izradu muzejskih replika – poručuju njih trojica.
J. Slatinac