Vazduh čistiji, vode zagađenije
Тамиш код Панчева је прекомерно загађен
Pančevo – Daleko od toga da je Pančevo postalo vazdušna banja, ali se u njemu više ne diše „na škrge“, kako su nekada stanovnici ove varoši znali da kažu. Tako bi se moglo zaključiti na osnovu izveštaja o stanju životne sredine za 2009. godinu, koji su odbornici gradske skupštine pre nekoliko dana usvojili. Tim gradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine, međutim, kroz brojke i rezultate merenja, diskretno upozorava na opasnost koja preti od zagađenja voda na području Pančeva.
Ako je suditi po stavu Svetske zdravstvene organizacije koja kaže da je stanje normalno ako koncentracija zagađujućih materija u vazduhu ne prelazi deset odsto u odnosu na broj obavljenih merenja, Pančevci nemaju razloga za brigu – dani velikih zagađenja su za njima. Granicu od deset odsto „probijaju“ jedino merenja čađi i suspendovanih čestica, narodski rečeno prašine, ali ne u meri koja je alarmantna i nezabeležena i u drugim našim gradovima.
Interesantni su podaci koji se tiču merenja prisustva benzena u vazduhu koji udišu Pančevci, jer se zbog njega svojevremeno dizala velika buka, usred noći građane su budile sirene koje su upozoravale na hemijsku opasnost, pa je benzen postao sinonim za pančevačko aerozagađenje.
Pod uslovom da prihvatimo najstroži evropski standard koji zahteva da, na godišnjem nivou, dnevna koncentracija benzena u naselju ne sme da premaši pet mikrograma po kubnom metru, problema nema. Pančevački Zavod za javno zdravlje izmerio je na dva merna mesta prosečnu godišnju koncentraciju od 2,8, odnosno 4,1 mikrograma. Valja podsetiti da je još 2006. na ta dva merna mesta izmerena prosečna koncentracija benzena od 10, odnosno 16 mikrograma.
Ne razlikuju se mnogo ni rezultati stanice za kontinuirano merenje zagađenja, koja je pod direktnim nadzorom gradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine. U naselju Vojlovica, koje je uz naftno-hemijski kompleks, izmerena je prosečna godišnja koncentracija od tri mikrograma, a koji kilometar dalje – u gradu 3,7 mikrograma.
Sve govori da je pred Pančevom novi problem – kako obezbediti da se posledice dugogodišnjeg nemara ne presele iz atmosfere pod zemlju. Već godinama analiza voda Dunava, Tamiša i Ponjavice, mahom u sezoni kupanja, pokazuje da su hemijske i mikrobiološke karakteristike ovih voda daleko od kvaliteta vodotokova druge kategorije, što je uslov da se proglase pogodnim za kupanje i rekreaciju.
Još više zabrinjava to što je kontrola kvaliteta podzemnih voda, južno od pančevačke industrijske zone, na dubinama od sedam do 45 metara, pokazala da u njima ima olova, cinka, bakra i još koječega drugog što bi dugoročno, ako se ne preduzmu mere, moglo doneti Pančevcima mnogo nevolja.
M. Šašić