Stiv Džobs: Misli različito

Milan Mišić

28. 05. 2010. 22:00

Стив Џобс

Od našeg stalnog dopisnika

Vašington, 28. maja – Upravo obavljena smena na tronu tehnologije: Majkrosoft je mesto kralja kompjutera prepustio Eplu, trijumf je jedne, a neka vrsta poraza druge od dve ključne ličnosti informatičke ere.

Stiv Džobs, osnivač i danas glavni izvršni direktor (najviše operativno zvanje u američkom korporativnom sistemu) Epla, svakako je najzaslužniji za ovaj preokret, dok Bil Gejts, osnivač Majkrosofta i njegov titularni predsednik koji se više ne meša u poslovanje, imaju donekle slične poslovne biografije, ali različite biznis filozofije. Prvi je uvek bio zagledan u budućnost, dok je drugi uvek izvlačio maksimum od sadašnjosti.

Džobsova karijera ipak za nijansu pruža više dramskog materijala od Gejtsove. Rođen 1955. u San Francisku, odmah je postao usvojenik, nikad ne upoznavši svoje biološke roditelje. Nije, kao ni Gejts, završio fakultet: ni jedan od njih dvojice, privučen zovom nastajuće kompjuterske revolucije, nije imao strpljenja za to.

Džobs je Epl je osnovao 1976. sa prijateljem Stivom Voznijakom, po tadašnjem običaju u Silicijumskoj dolini, u jednoj garaži, sa početnim kapitalom od 1.300 dolara. Prvi kompjuter, „epl 1”, prodavali su za 666,66 dolara, kao komplet delova koji su kupci morali sami da sastave, uz priloženo uputstvo na 16 strana, a da ekran i tastaturu kupe obaška.

Već posle tri godine, sa „eplom 2” imali su prodaju od 300 miliona dolara. Već tada, mladi Džobs tvrdoglavo sledi svoje zamisli, što ga dovodi u sukob sa kolegama i zaposlenima i donosi mu reputaciju nezgodnog šefa.

Bio je prvi koji je (1983) napravio kompjuter koji je na ekranu imao sličice („ikone”) na koje je trebalo „kliknuti” još jednom novotarijom, „mišom”, što je za rezultat imalo da računar počnu da koriste i neupućeni.

Taj kompjuter („liza”) bio je, međutim, preskup, pa je usledio „mekintoš”, pristupačniji, ali takođe skuplji od pi-sija, koji polako, zahvaljujući „klonovima” (mogao je da ih pravi svako, a osnovni program, DOS, obezbeđivao je Gejtsov Majkrosoft) – pa nije ušao u masovnu upotrebu.

Ali „mekintoš” stiče svoje lojalne sledbenike, posebno među umetnicima, zbog svojih naprednijih grafičkih mogućnosti. To će, zahvaljujući stalnom insistiranju na originalnosti dizajna i naprednim funkcijama, ostati slučaj do današnjeg dana: da Epl stekle reputaciju sličnu onoj koju u automobilskoj industriji imaju „mercedes” ili „be-em-ve”: da ih svako želi, ali ne mogu svi da ih priušte.

Kad je 1983. kao trećeg partnera u Epl doveo tadašnjeg predsednika Koka-Kole, Džobs nije slutio da će to uneti neslogu koja će za ishod imati da ga dve godine kasnije upravni odbor izbaci iz kompanije koju je sam osnovao.

To progonstvo kao da mu je omogućilo da pokaže svoj smisao za originalnost i ambiciju da svet kompjutera povede drugim putem. Napravio je NeXT, kompjuter koji je uveliko, u dizajnu, mogućnostima (i visokoj ceni) odskakao od tadašnjeg standarda i ostavio značajan trag u industriji.

Bez Džobsa, Epl početkom devedesetih dolazi na ivicu bankrota, pa vrh kompanije 1996. priznaje grešku: otkupljuje NeXT za 429 miliona dolara i time Džobsa vraća u igru. Dve godine kasnije ponovo postaje prvi čovek.(/slika2)

Novi uspon Epla počinje 2001, kada Džobs predstavlja nešto što je doduše već postojalo: digitalni muzički plejer („vokmen”), ali sa izuzetnim dizajnom i funkcionalnošću. Bio je to „ajpod” koji je već posle nekoliko godina, u sadejstvu sa „ajtjuns”, internet prodavnicom pesama, zauvek promenio muzičku industriju.

U januaru 2007. počinje još jedna revolucija čiji je barjaktar Džobs: „ajfon”, mobilni telefon sa internet vezom, u savršenom dizajnu, bez dugmića, samo sa ekranom preko kojeg se upravlja prstima. Upravo će „ajfon” biti pokretač velikog tehnološkog preokreta: da glavni uređaj informatičke ere nije više na stolu, već u rukama.

Pre dva meseca, Džobs, kao i obično, obučen samo u farmerke i crnu rolku, predstavlja „ajped” koji začinje novi trend „kompjuterskih tablica”, koji je za samo nedelju dana prodat u milion primeraka, čime je Džobs potvrdio da je podjednako uspešan i kao vizionar i kao biznismen.

U međuvremenu imao je transplantaciju jetre (2001), a krajem prošle i početkom ove godine šest meseci je odsustvovao lečeći remisiju raka pankreasa sa kojim se nosi. Ali mu duh ne posustaje, zbog čega se smatra jednim od najinventivnijih i najenergičnijih umova američke tehnologije.

„Misli različito”, njegov je profesionalni slogan. Svoju biznis filozofiju ponekad objašnjava i sportskim rečnikom: „Ja trčim tamo gde će lopta biti, a ne gde je bila”.

Ima četvoro dece, jedno vanbračno.

Milan Mišić