Freska sa prizorom pakla

29. 05. 2010. 22:00

Љуба Поповић: Ве­ли­ки умет­ник ме­ђу сво­јим цр­те­жи­ма Фо­то. Б.Но­во­вић

Va­lje­vo – Oce­na je je­din­stve­na-obe­le­ža­va­nje ju­bi­le­ja dve i po de­ce­ni­je po­sto­ja­nja i ra­da Mo­der­ne li­kov­ne ga­le­ri­je u Va­lje­vu, ni­je mo­glo da se ob­zna­ni na bo­lji na­čin.Pod kro­vom ovog pre­sti­žnog srp­skog li­kov­nog hra­ma ju­če, tač­no u pod­ne, otvo­re­na je ne sa­mo za­ni­mlji­va, već eks­klu­ziv­na i pr­va iz­lo­žba do sa­da ne­vi­đe­nih cr­te­ža aka­de­mi­ka Lju­be Po­po­vi­ća (1934) ina­če osni­va­ča i ute­me­lji­va­ča Mo­der­ne ga­le­ri­je.Reč je o 78 ra­do­va iz nje­go­vog ra­nog pe­ri­o­da stva­ra­nja(1952-1962) dok je još bio stu­dent Aka­de­mi­je pri­me­nje­nih umet­no­sti u Be­o­gra­du, od­no­sno dok još ni­je vi­zi­rao pa­soš za od­la­zak u Pa­riz.

 Po­red broj­nih po­se­ti­la­ca, go­sti­ju i zva­ni­ca ovom svo­je­vr­snom kul­tur­nom do­ga­đa­ju pri­su­stvo­vao je i Mi­lu­tin Mr­ko­njić ak­tu­el­ni mi­ni­star za ka­pi­tal­ne in­ve­sti­ci­je.S ob­zi­rom da je ši­roj jav­no­sti po­znat kao “mi­ni­star za Ko­ri­dor 10” to je od stra­ne ve­ći­ne po­se­ti­la­ca pro­tu­me­če­no kao do­bar znak. Mo­glo se ču­ti da je i kul­tu­ri po­treb­na ta­ko­đe ne­ka vr­sta “nju di­la” kao onog u put­noj pri­vre­di ili ne­kim slič­nim ka­pi­tal­nim in­ve­sti­ci­ja­ma.Me­đu­tim, da od sve­ga to­ga mo­gu osta­ti sa­mo pu­ste že­lje naj­bo­lje po­tvr­đu­je, upra­vo, slu­čaj Mo­der­ne ga­le­ri­je u Va­lje­vu, ko­ja i po­red vi­so­kog po­zi­ci­o­ni­ra­nja u li­kov­nom ži­vo­tu Sr­bi­je i okru­že­nja, od osni­va­nja ni­je do­bi­la ni je­dan di­nar od Mi­ni­star­stva zakul­tu­ru.

Iz­lo­žbu je otvo­rio Lju­bin du­go­go­di­šnji pri­ja­telj pe­snik Pe­tar Pa­jić, ko­ji je i ovom pri­li­kom u ne­ko­li­ko na­vra­ta ci­ti­rao iz­vo­de iz Lju­bi­nog se­ja”Ur­lik jed­ne li­ni­je”.

“Bez­broj pu­ta vi­deo sam ka­ko na­sta­ju cr­te­ži Lju­be Po­po­vi­ća. Oni na­sta­ju kad god mu se pri ru­ci na­đe par­če pa­pi­ra, na mar­gi­na­ma no­vi­na, na ku­ti­ja­ma od ci­ga­re­ta, na po­ziv­ni­ca­ma, na sa­stan­ci­ma, za ka­fan­skim sto­lom, uvek sa dru­ge stra­ne, či­ne­ći tu stra­nu pr­vom. Da­na­šnja iz­lo­žba je deo tih sli­kar­skih in­tim­nih sve­ski-ka­zao je Pa­jić.

 Sa­mo ko­ji sat pre zva­nič­nog otva­ra­nja iz­lo­žbe Lju­ba Po­po­vić je vr­lo lju­ba­zno pri­stao da za naš list za­jed­nič­ki iz­vr­ši­mo ne­ku vr­stu “smo­tre” iz­lo­že­nih cr­te­ža. Naj­pre je za­stao po­red cr­te­ža na ko­jem je bio Ma­na­stir Mo­ra­ča u či­jem pot­pi­su, u tu­šu, je sta­ja­la dav­na 1958. go­di­na.Ob­ja­snio je da mu je ne­ko is­pri­čao da u ku­po­li ma­na­sti­ra po­sto­ji fre­ska ko­ja pri­ka­zu­je pa­kao.Do­pu­šte­no mu je bi­lo da vi­di “pa­kao” ko­jeg je osli­kao ne­po­zna­ti se­ljak iz tog kra­ja. Po­sle pu­no go­di­na u ma­na­stir je do­veo eki­pu fran­cu­skog dru­gog te­le­vi­zij­skog ka­na­la ko­ji su to sni­mi­li.I ve­ći­na osta­lih cr­te­ža ima­la je svo­ju pri­ču, po­vod i po­ru­ku, ma­da, naj­vi­še je me­đu nji­ma bi­lo onih ko­ji su Po­po­vi­ću bi­li oba­ve­za pre­ma ve­čer­njem, od­no­sno ljud­skom ak­tu na Aka­de­mi­ji, ko­je je ka­sni­je do­te­ri­vao.Zbog po­što­va­nja cr­te­ža i sli­ka­ra cr­ta­ča, za ko­je ka­že, da su ve­li­ki maj­sto­ri ali “sle­pi” za bo­je i on se ni­je pre­vi­še dvo­u­mio da svo­je ra­do­ve po pr­vi put iz­ne­se na vi­de­lo.

-Ja i mo­ji sa­rad­ni­ci iz Mo­der­ne ga­le­ri­je sma­tra­li smo da je bio red da za ju­bi­lej po­nu­di­mo pu­bli­ci one mo­je ra­do­ve ko­ji do sa­da ni­su vi­đe­ni. Sve vre­me sam sma­trao da je mo­jim cr­te­ži­ma me­sto u ne­koj od fi­o­ka, na­pro­sto jer ih do­ži­vlja­vam kao jed­nu vr­stu lič­nog stva­ra­lač­kog ru­ko­pi­sa ko­ji ne tra­ba iz­la­ga­ti kao što lju­bav­na pi­sma ne tre­ba ob­ja­vlji­va­ti-ob­ja­šnja­va Po­po­vić, pri tom ne skri­va­ju­ći da ka­da su pred nje­ga iz­ne­ti svi cr­te­ži, ko­ji su u vla­sni­štvu Mo­der­ne ga­le­ri­je, da je ose­tio ne­ku vr­stu po­seb­nog us­hi­će­nja, za­tim bla­ge je­ze i du­gog pu­to­va­nja kroz vre­me. Vre­me ko­je je pro­hu­ja­lo, ali i oku­pi­lo broj­ne nje­go­ve po­što­va­o­ce ka­ko bi se uve­ri­li da se i on ne­ka­da ba­vio cr­ta­njem.

Iz­lo­žbu u Mo­der­noj ga­le­ri­ji pra­ti iz­van­re­dan ka­ta­log na 120 stra­na sa ve­li­kom bro­jem oštam­pa­nih cr­te­ža i tek­stom Mi­len­ka Ra­do­vi­ća pod na­slo­vom “Cr­ta­nje Lju­be Po­po­vi­ća” na srp­skom i fran­cu­skom je­zi­ku. Iz­lo­žba Lju­be Po­po­vi­ća u Mo­der­noj ga­le­ri­ji u Va­lje­vu bi­će otvo­re­na do 31. ju­la.Na­kon to­ga, ka­ko je na­ja­vlje­no uz ve­li­ki ju­bi­lej za ok­to­bar se pri­pre­ma no­vi sli­kar­ski spek­takl pod na­zi­vom “Fan­ta­sti­ka u srp­skoj post­mo­der­ni”.

Bu­do No­vo­vić