Pritisak na poreske rajeve

29. 05. 2010. 22:00

Ску­пе јах­те, ма­ли по­рез: лу­ка Хер­ку­лес у Мо­на­ку Фото Бета

Od na­šeg stal­nog do­pi­sni­ka
Bri­sel, 29. ma­ja – Po­re­ska stra­te­gi­ja Evrop­ske ko­mi­si­je omo­gu­ća­va kom­pa­ni­ja­ma i po­je­din­ci­ma da slo­bod­no ra­de i da u pot­pu­no­sti ko­ri­ste pred­no­sti za­jed­nič­kog unu­tra­šnjeg tr­ži­šta. Kom­pa­ni­je su sti­mu­li­sa­ne da slo­bod­no ra­de i da se tak­mi­če, ali štet­nu po­re­sku kon­ku­ren­ci­ju tre­ba spre­či­ti, zbog če­ga je od ne­kih dr­ža­va u EU za­tra­že­no da iz­me­ne po­re­ske pro­pi­se, na­vo­de u EK. Pre­ma zva­nič­nim po­da­ci­ma, ko­ji su ne­dav­no pred­sta­vlje­ni jav­no­sti, po­re­ska uto­či­šta u Evro­pi li­ša­va­ju si­ro­ma­šne dr­ža­ve ve­li­kih iz­vo­ra pri­ho­da ko­ji pre­ma­šu­ju su­mu ko­je te dr­ža­ve do­bi­ja­ju iz fon­do­va za raz­voj.

Zbog re­la­tiv­no ni­skih po­re­za na ka­pi­tal­nu do­bit, Ho­lan­di­ja, Ki­par, Luk­sem­burg, ali i Bel­gi­ja, Austri­ja i lon­don­ski Si­ti (fi­nan­sij­ska če­tvrt Lon­do­na) sma­tra­ju se svo­je­vr­snim po­re­skim ra­je­vi­ma unu­tar Evrop­ske uni­je. Od evrop­skih dr­ža­va iz­van EU ovu re­pu­ta­ci­ju ima­ju Švaj­car­ska, Lih­ten­štajn, An­do­ra, San Ma­ri­no i Kne­že­vi­na Mo­na­ko. S po­čet­kom svet­ske fi­nan­sij­ske kri­ze broj evrop­skih kom­pa­ni­ja ko­je su re­gi­stro­va­le svo­je no­vo se­di­šte u ne­kim od ovih dr­ža­va na­glo je po­ras­tao. Naj­bo­lji pri­mer za to su po­da­ci iz Če­ške, ko­ji po­ka­zu­ju da su pod pri­ti­skom šted­nje i po­re­za vla­sni­ci ta­mo­šnjih kom­pa­ni­ja uto­či­šte ma­sov­no po­tra­ži­li u ino­stran­stvu.

To­kom 2009. go­di­ne broj če­ških kom­pa­ni­ja ko­je su svo­ja se­di­šta pre­ne­le u dru­ge evrop­ske dr­ža­ve po­ras­tao je za 24 od­sto, što zna­či da su čak 2.153 če­ške kom­pa­ni­je (od 11.143) to­kom pro­šle go­di­ne pre­se­li­le svo­ja se­di­šta. Naj­vi­še ih je pre­šlo u Ho­lan­di­ju (1.077) a za­tim u Luk­sem­burg i na Ki­par (ukup­no 567). Ova po­ja­va uze­la je ma­ha u dru­goj po­lo­vi­ni pro­šle go­di­ne, dok su u pr­voj po­lo­vi­ni 2009. go­di­ne sve­ga 154 če­ške kom­pa­ni­je pro­me­ni­le adre­su.

Od ni­skih po­re­za u Luk­sem­bur­gu, na pri­mer, pro­fi­ti­ra­ju ne sa­mo kom­pa­ni­je ko­je su ta­mo re­gi­stro­va­ne, ne­go i gra­đa­ni su­sed­nih dr­ža­va uz gra­ni­cu, ali i oni ko­ji ne ži­ve baš u po­gra­nič­nom po­ja­su. Uobi­ča­je­no je da ne­ko ko ži­vi u Bri­se­lu, Nan­si­ju, Me­cu ili Sar­bri­ke­nu „po­teg­ne” put do Luk­sem­bur­ga da bi ku­pio za­li­he ci­ga­re­ta ili al­ko­hol­na pi­ća za ne­ku po­ro­dič­nu pro­sla­vu, jer su ovi pro­iz­vo­di jef­ti­ni­ji do 25 od­sto. Pro­met lju­di i ro­be u EU je slo­bo­dan i to je za­ga­ran­to­va­no pra­vo za sve gra­đa­ne, pa se ovaj vid tr­go­vi­ne ne sma­tra pre­kr­ša­jem. Pre po­vrat­ku iz Luk­sem­bur­ga go­sti iz Bel­gi­je, Fran­cu­ske i Ne­mač­ke is­ko­ri­sti­će pri­li­ku da do vr­ha na­pu­ne re­zer­vo­a­re svo­jih auto­mo­bi­la, jer je i ben­zin jef­ti­ni­ji ne­go kod ku­će.

Iako su sve dr­ža­ve EU slo­bod­ne da sa­me od­lu­ču­ju o vi­si­ni po­re­za, sve je ve­ći pri­ti­sak dr­ža­va, kao što su Ne­mač­ka i Fran­cu­ska, na evrop­ske po­re­ske ra­je­ve. Pro­šlo­go­di­šnja upor­na na­sto­ja­nja Ne­ma­ca da di­sci­pli­nu­ju po­re­sku po­li­ti­ku Luk­sem­bur­ga, do­ve­la su do ve­o­ma te­ških re­či ko­ji­ma su luk­sem­bur­ški po­li­ti­ča­ri po­re­di­li ta­da­šnjeg mi­ni­stra fi­nan­si­ja Pe­ra Štajn­bru­ka s na­ci­sti­ma. Me­đu­tim, Bri­sel ni­je po­ka­zao ve­li­ke am­bi­ci­je da pro­me­ni fi­nan­sij­ski si­stem i iz­jed­na­či po­re­ske sto­pe na ni­vou EU. Zbog to­ga kri­ti­ča­ri fi­nan­sij­ske po­li­ti­ke Bri­se­la na­zi­va­ju va­že­ću po­re­sku po­li­ti­ku EU „ši­zo­fre­nom”.

Ne­dav­no je de­le­ga­ci­ja Evrop­ske uni­je u SAD oštro pro­te­sto­va­la kod pred­sed­ni­ka Ba­ra­ka Oba­me zbog pred­lo­ga va­šing­ton­ske ad­mi­ni­stra­ci­je da se one­mo­gu­ći ino­stra­nim kom­pa­ni­ja­ma ko­je po­slu­ju u SAD da pre­ko svo­jih ćer­ki fir­mi ko­je su re­gi­stro­va­ne u „po­re­skim ra­je­vi­ma” iz­beg­nu ne­ke ame­rič­ke po­re­ze, što je do­sad bio slu­čaj. De­le­ga­ci­ja EU na­zva­la je ovaj pred­log dis­kri­mi­na­tor­skim i iz­ra­zi­la za­bri­nu­tost da bi nje­go­vim usva­ja­njem bi­li pre­kr­še­ni me­đu­na­rod­ni tr­go­vin­ski spo­ra­zu­mi.

Vla­di­mir Jo­ka­no­vić