Raketni kišobran

12. 08. 2006. 19:46

(Јован Прокопљевић)

Specijalno za "Politiku"
PRAG, 11. avgusta – Češki ministar spoljnih poslova Ciril Svoboda izjavio je da je "skoro sasvim izvesno" da će Sjedinjene Američke Države zatražiti od Češke da se uključi u program antiraketne odbrane mada "nije još sigurno kakav će biti obim tog uključenja". "Može se raditi o postavljanju radara ali i gradnji čitave baze sa stotinama vojnika i više desetina raketa. To je veoma verovatno", precizirao je šef češke diplomatije u jednoj debatnoj emisiji na nacionalnoj televiziji.

U Češkoj je nedavno boravio tim američkih specijalista koji je ispitivao moguće lokacije za američku antiraketnu bazu koja treba da se postavi u srednjoj Evropi. Tim je pre toga bio u Poljskoj, a mogućnost da se baza postavi u Mađarskoj je u međuvremenu otpala tako da su za lokaciju ostale samo dve kandidatske zemlje.

Amerikancima bi navodno u ove svrhe najviše odgovarao vojni poligon Libava, kod Olomouca u srednjoj Moravskoj. Zvanični rezultati ove misije biće saopšteni do kraja ovog meseca.

Svoboda je potvrdio da su još pre izbora, koji su za češki parlament održani početkom juna, vlade SAD i Češke razmotrile tehničke aspekte moguće baze. Svi dokumenti o tome su, međutim, bili u strogoj tajnosti i tek sada otvaraju se mogućnosti da budu saopšteni javnosti.

Prema nedavnoj anketi agencije Median, ubedljiva većina Čeha (83 odsto) protiv je toga da se u njihovoj zemlji postavi ova baza. Donedavni predsednik parlamenta, socijaldemokrata Lubomir Zaoralek, izjavio je da ima ograde prema ovoj bazi i da se radi o "solo akciji SAD bez učešća NATO". On se složio sa Svobodom i kandidatom za novog šefa diplomatije Aleksandrom Vondrom da bi odluci o lociranju baze morala da prethodi široka javna rasprava. Pre toga više puta su u javnosti iznošena mišljenja da bi o bazi trebalo da se raspiše referendum.

SAD su se obratile savezničkim zemljama u srednjoj Evropi radi postavljanja "raketnog kišobrana" zbog toga što sistem postavljen nad SAD nije dovoljan da bi zaštitio saveznike u Evropi od iznenadnog raketnog napada. Smisao tzv. antirakete jeste da uništi neprijateljsku raketu dok je još visoko u vazduhu, pre nego što padne na cilj. Zemlje u regionu bi time navodno bile potpuno zaštićene, kao i SAD. Sličan, širi sistem za sve zemlje članice namerava da postavi NATO ali je ta stvar tek u fazi priprema.

Amerikanci su još u maju, kako saznaju češke "Hospodaržske novini", utvrdili da bi, prema položaju Češke, tehničkim parametrima i infrastrukturi ova zemlja više odgovarala za lokaciju baze nego Poljska. No, o tome će sigurno odlučivati i politički kriteriji, pre svega jak otpor prema bazi u Češkoj, ne samo u narodu već i velikom delu političkih snaga, i privilegovani američki odnosi s Poljskom, koja je najvažniji američki saveznik u takozvanoj novoj Evropi. Da će odluka zavisiti od niza faktora, potvrdio je i američki ambasador u Češkoj Viliam Kabanis koji je, reagujući na izjavu Svobode, istakao da je do odluke o lokaciji baze još daleko i da je odlučivanje o tome veoma složeno. Prema tvrđenjima "Hospodaržskim novinama", baza bi imala površinu od tri kvadratna kilometra, radar bi opsluživalo oko 100 specijalista, a protivraketno postrojenje oko 300 ljudi, to jest ukupno oko 500 Amerikanaca bi bilo u bazi što je mnogo manje od spekulacija u javnosti s "hiljadama američkih vojnika" od kojih bi bilo i neke ekonomske koristi. U podzemnim silosima bi bilo desetak "antiraketa" koje ne bi imale glave s eksplozivom nego bi rakete napadača uništavale kinetičkom energijom na visini od nekoliko desetina kilometara nad zemljom.