Šetač otkrio perače

20. 06. 2010. 22:00

Srp­ska po­li­ci­ja pr­vi put je u ak­ci­ji „Še­tač” pri­me­ni­la me­ru skla­pa­nja si­mu­lo­va­nih prav­nih po­slo­va, pred­vi­đe­nu Za­ko­ni­kom o kri­vič­nom po­stup­ku, ko­ja je slič­na an­ga­žo­va­nju pri­kri­ve­nog isled­ni­ka od­no­sno taj­nog agen­ta.

Uhap­še­ne su dve or­ga­ni­zo­va­ne kri­mi­nal­ne gru­pe ko­je su ra­di­le na te­ri­to­ri­ji Be­o­gra­da i No­vog Sa­da. Po­li­cij­ski slu­žbe­nik re­gi­stro­vao je vi­še pred­u­ze­ća na či­je je ži­ro ra­ču­ne upla­ći­van no­vac, po na­lo­zi­ma osum­nji­če­nih, a po­tom je sa istih ra­ču­na po­di­zan no­vac, uz la­žnu do­ku­men­ta­ci­ju. Ta­ko je u ne­le­gal­nom pro­me­tu bi­lo 450 mi­li­o­na di­na­ra, a de­se­ti deo te su­me osum­nji­če­ni su sta­vi­li u no­vu ma­ši­nu za pra­nje nov­ca, pu­šta­njem u le­gal­ne nov­ča­ne to­ko­ve, uz po­moć „pro­gra­ma” za osni­va­nje no­vih pred­u­ze­ća, ku­po­vi­nu auto­mo­bi­la i sta­no­va.

Ka­ko je u sa­op­šte­nju na­veo MUP Sr­bi­je, or­ga­ni­za­to­ri i čla­no­vi ovih kri­mi­nal­nih gru­pa su, u pe­ri­o­du od 2006. do 2010. go­di­ne, iz­vr­ši­li kri­vič­na de­la zlo­u­po­tre­be slu­žbe­nog po­lo­ža­ja i pra­nja nov­ca, ta­ko što su u Be­o­gra­du i No­vom Sa­du osno­va­li ve­ći broj pred­u­ze­ća na svo­ja ili ime­na tre­ćih li­ca, ko­ja se ni­su ba­vi­la pri­vred­nom de­lat­no­šću, već su is­klju­či­vo sa­či­nja­va­la i ove­ra­va­la po­slov­nu do­ku­men­ta­ci­ju ne­i­sti­ni­te sa­dr­ži­ne. Na osno­vu ove do­ku­men­ta­ci­je pri­ma­ne su ži­ral­ne upla­te od oko 500 pred­u­ze­ća sa te­ri­to­ri­je Sr­bi­je, a po­tom po­di­zan go­tov no­vac. Or­ga­ni­za­to­ri i čla­no­vi kri­mi­nal­nih gru­pa za­dr­ža­va­li su pro­vi­zi­ju od oko de­set od­sto, a osta­tak nov­ca pre­da­va­li vla­sni­ci­ma ovih pred­u­ze­ća, či­me su im omo­gu­ći­li da iz­vu­ku go­tov no­vac sa po­slov­nih ra­ču­na bez pla­ća­nja po­re­za.

Iz­nos vi­ši od 400 mi­li­o­na di­na­ra pred­sta­vlja pro­tiv­prav­nu imo­vin­sku ko­rist vla­sni­ka oko 500 pred­u­ze­ća, ko­ji je iz­vu­čen iz le­gal­nih nov­ča­nih to­ko­va.

Pri­kri­ve­ni isled­nik je re­gi­stro­vao pred­u­ze­ća i skla­pao si­mu­lo­va­ne prav­ne po­slo­ve sa osum­nji­če­ni­ma na osno­vu na­red­be is­tra­žnog su­di­je Po­seb­nog ode­lje­nja za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal Vi­šeg su­da u Be­o­gra­du. Na taj na­čin pri­ku­plje­ni su ne­po­sred­ni do­ka­zi o pro­tiv­za­ko­ni­tim rad­nja­ma or­ga­ni­za­to­ra i čla­no­va ovih kri­mi­nal­nih gru­pa, kao i vla­sni­ka oko 500 pred­u­ze­ća, ko­ji su u ci­lju iz­be­ga­va­nja po­re­skih oba­ve­za vr­ši­li upla­te na ra­čun pred­u­ze­ća ko­je je osno­va­la po­li­ci­ja.

Mi­ni­star po­li­ci­je iz­ja­vio je da isto­rij­ski zna­čaj ak­ci­je „Še­tač” ni­je u ime­ni­ma uhap­še­nih ni­ti u su­mi nov­ca za ko­ju je dr­ža­va ošte­će­na, ne­go u to­me što je in­sti­tut pri­kri­ve­nog isled­ni­ka i skla­pa­nja si­mu­lo­va­nih prav­nih po­slo­va pr­vi put efi­ka­sno pri­me­njen u Sr­bi­ji.

„Su­šti­na pri­me­ne tog in­sti­tu­ta, ko­ji se ko­ri­sti u mno­gim ze­mlja­ma sve­ta, prak­tič­no zna­či da će sva­ko ko se ba­vi bi­lo ka­kvim kri­mi­nal­nim ak­tiv­no­sti­ma mo­ra­ti do­bro da raz­mi­sli da li, pre ne­go što za­poč­ne ne­ki kri­mi­nal­ni po­sao, pred so­bom ima pri­kri­ve­nog isled­ni­ka ili ne­kog dru­gog”, re­kao je Ivi­ca Da­čić.

– Reč je o jed­noj vr­sti do­zvo­lje­nog ob­li­ka lu­kav­stva po­li­ci­je, od­no­sno o zam­ci, či­ji je me­ha­ni­zam stro­go pro­pi­san Za­ko­ni­kom o kri­vič­nom po­stup­ku – ka­že za „Po­li­ti­ku” dr Mi­lan Šku­lić, pro­fe­sor kri­vič­nog pro­ce­snog pra­va na Prav­nom fa­kul­te­tu u Be­o­gra­du.

Pru­ža­nje si­mu­lo­va­nih po­slov­nih uslu­ga i skla­pa­nje si­mu­lo­va­nih prav­nih po­slo­va su po­seb­ne do­ka­zne rad­nje, ko­je na­re­đu­je is­tra­žni su­di­ja, na zah­tev jav­nog tu­ži­o­ca. Mo­gu se, pri­me­ni­ti u slu­ča­je­vi­ma kri­vič­nih de­la or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la, fal­si­fi­ko­va­nja i pra­nja nov­ca, tr­go­vi­ne dro­gom, lju­di­ma i de­com ra­di usvo­je­nja, ne­do­zvo­lje­nog dr­ža­nja oruž­ja i eks­plo­ziv­nih ma­te­ri­ja, da­va­nja i pri­ma­nja mi­ta i zlo­u­po­tre­be slu­žbe­nog po­lo­ža­ja.

– Ove po­seb­ne do­ka­zne rad­nje ko­ri­ste se sa­mo u naj­slo­že­ni­jim i naj­krup­ni­jim slu­ča­je­vi­ma, ka­da je iz­ve­sno da bi raz­ja­šnja­va­nje i do­ka­zi­va­nje kri­vič­nog de­la bez to­ga bi­lo znat­no ote­ža­no. Da­kle, to je teh­ni­ka ko­ja se u sve­tu ne ko­ri­sti če­sto i ne od­re­đu­je se ru­tin­ski – is­ti­če dr Šku­lić.

Va­žno je, ka­že pro­fe­sor, da po­li­ci­ja ne sme da pod­stre­ka­va na iz­vr­še­nje kri­vič­nog de­la, ne­go sa­mo da obez­be­di do­ka­ze ako ima sa­zna­nja da su osum­nji­če­ni već či­ni­li ili pri­pre­ma­li kri­vič­na de­la za ko­ja im se pru­ža pri­li­ka skla­pa­njem si­mu­lo­va­nih prav­nih po­slo­va. Svr­ha ove teh­ni­ke je da se lak­še do­ka­žu već uči­nje­na kri­vič­na de­la ili da se spre­če ona de­la ko­ja su u pri­pre­mi.

– Po­seb­ne do­ka­zne rad­nje iz­vr­ša­va po­li­ci­ja, od­no­sno Bez­bed­no­sno­in­for­ma­tiv­na agen­ci­ja. O iz­vr­še­nju me­re pi­šu se dnev­ni iz­ve­šta­ji ko­ji se do­sta­vlja­ju is­tra­žnom su­di­ji, za­jed­no sa pri­ku­plje­nom do­ku­men­ta­ci­jom, ali i jav­nom tu­ži­o­cu, ako on to zah­te­va. Ta­ko je omo­gu­ćen stal­ni nad­zor su­di­je nad iz­vr­še­njem ove me­re – ob­ja­šnja­va dr Šku­lić.

Tek ka­da se po­sao za­vr­ši, BIA sa­sta­vlja ko­na­čan iz­ve­štaj za is­tra­žnog su­di­ju i jav­nog tu­ži­o­ca, u ko­me mo­ra­ju bi­ti za­pi­sa­ni vre­me po­čet­ka i za­vr­šet­ka ak­ci­je, po­da­ci o slu­žbe­ni­ku ko­ji je bio an­ga­žo­van i po­da­ci o osum­nji­če­ni­ma, ko­ji su bi­li ob­u­hva­će­ni ak­ci­jom. Po­red do­ka­znog ma­te­ri­ja­la, u ko­nač­nom iz­ve­šta­ju da­je se i opis teh­nič­kih sred­sta­va ko­ja su pri­me­nje­na, ali i oce­na o svr­sis­hod­no­sti i re­zul­ta­ti­ma ak­ci­je. BIA do­sta­vlja jav­nom tu­ži­o­cu ce­lo­kup­nu do­ku­men­ta­ci­ju, sve fo­to­gra­fi­je, kao i vi­deo, zvuč­ne i elek­tron­ske za­pi­se.

Svi do­ka­zi do ko­jih je po­li­ci­ja do­šla an­ga­žo­va­njem pri­kri­ve­nog isled­ni­ka i skla­pa­njem si­mu­lo­va­nih prav­nih po­slo­va, mo­gu se ko­ri­sti­ti na glav­nom pre­tre­su pro­tiv okri­vlje­nih. Za­to će bi­ti za­ni­mlji­vo vi­de­ti ka­kav će epi­log ak­ci­ja „Še­tač” ima­ti u Spe­ci­jal­nom su­du u Be­o­gra­du.

Alek­san­dra Pe­tro­vić