Kome paori da isporuče žito

23. 06. 2010. 22:00

Силоси „Житопродукта”: за неколико дана ће се знати и цене и правила откупа овогодишњег рода жита Фото Ђ. Ђукић

Zrenjanin – U srednjem Banatu se pojavio problem skladištenja žita, i to baš uoči njegove žetve. Ratari se žale da im skladištari nisu još platili ni rod koji su im isporučili prošle godine, a najveća briga ovdašnjih ratara, uoči skidanja hlebnog žita je, da neće biti dovoljno skladišnog prostora.

Đorđe Janku, predsednik Odbora za poljoprivredu Demokratske stranke u Zrenjaninu, novinarima je izjavio da su vlasnici najveće dve firme koje se ovde bave žitom prodali sve zalihe koje su za svoje silose preuzeli nakon prošle žetve, ali nisu isplatili dugovanja ratarima.

– Radi se o stotinama vagona pšenice, pa se sada moramo zapitati kome će zrno biti isporučeno nakon kombajniranja koje se primiče – istakao je Janku. On je naveo primer najvećeg skladištara na ovim prostorima, zrenjaninskog „Žitoprodukta”, za koji njegovi mali akcionari tvrde da je u blokadi i da ne može da plati ni dugovanja iz prošle godine, a nema para ni za otkup ovogodišnjeg roda. Janku je naveo da se ove godine u ovom delu srpske žitnice sa 16.000 hektara očekuje prinos od oko 80.000 tona zrna:

– Kapaciteti „Žitoproduktovog” silosa su 60.000 tona i ako se oni isključe, zemljoradnici su u velikom problemu – kaže Janku i pominje da je u sličnom stanju prezaduženosti i „Banat seme” i postoji bojazan da ni ova firma neće imati novca za otkup žita.

Ratari bi mogli da stradaju i zbog vremenskih neprilika. Zbog mnogo vlage koja će se sigurno pojaviti u zrnu, pšenica će se morati adekvatno pospremiti, i to u ona skladišta u kojima će se moći efikasno sušiti. Tako bi zemljoradnici mogli silom prilika da opet budu upućeni u firme koje im duguju, u ovom slučaju to je „Žitoprodukt”, i sada se traži od države da obezbedi garancije da će predato žito biti i plaćeno. U „Žitoproduktu” to i obećavaju.

– Nije tačno da dugujemo za pšenicu i voleo bih da se javi jedan zemljoradnik kome smo dužni i jedan dinar za prošlogodišnje žito. Ima pojava neraščišćenih odnosa sa agrobiznismenima koji, u ime zemljoradnika, hoće nešto da ušićare. Mi ćemo i ove godine otkupljivati žito, a o uslovima razgovaramo s vladom i svim zainteresovanim stranama. Za nekoliko dana u javnosti će se znati i cene i druga pravila u otkupu. To se odnosi i na uslove preuzimanja žita, na usluge privremenog skladištenja i sušenja – ističe većinski vlasnik žitomlinske firme „Žitoprodukt” Đorđe Božić.

On je za „Politiku” pojasnio da njegova firma duguje novac za kukuruz, ali da je to posledica stanja stvorenog nakon, kako ga on naziva, medijskog udara na njega i konstrukcija oko porekla njegovog novca.

– Kada je krenula ta kampanja, poslovni partneri su nastojali da se što pre naplate i to nam je nanelo veliku štetu. Račun se našao u blokadi i to ne bi izbegla nijedna firma da je na nju izvršen takav pritisak – kaže Božić, tvrdeći da se stanje postepeno stabilizuje, da će računi ubrzo biti deblokirani i da će „Žitoprodukt” uredno otkupljivati i skladištiti žito i podmirivati sve svoje obaveze.

Siniša Ivanić iz „Banat semena” kaže da ova firma otkupljuje merkantilnu pšenicu koju prerađuje u semensku robu.

– Naša dugovanja su zanemarljiva. I ove godine ćemo otkupljivati pšenicu i garantujemo za njenu isplatu – naglašava Ivanić. U pomenutim zrenjaninskim firmama ističu da postoje lobiji koji unose nemir na tržištu uoči žetve, a sve zarad nečijih ličnih interesa, a ne u interesu proizvođača, kako to neko želi da se tumači.

Đ. Đukić