Srpske prečice za Evropu

24. 06. 2010. 22:00

Венсан Дежер и Милутин Мркоњић Фото Танјуг

Srbija zna kako će najbrže u Evropsku uniju. Za sebe i Evropu gradiće magistrale – drumske, železničke, vazdušne i vodne. Iz budžeta, predpristupnih i pristupnih evropskih fondova i kredita Evropske investicione banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Svetske banke i drugih finansijskih institucija u izgradnju i održavanje saobraćajne infrastrukture do 2027. godine uložiće 22 milijarde evra. Uz pomoć EU urađen je Transport master plan, prošlog petka usvojio ga je Nacionalni savet za infrastrukturu, a ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić sa saradnicima i šef delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer, juče su ga u Palati „Srbija” predstavili predstavnicima Svetske banke, EBRD, ambasadorima zemalja članica EU i drugim visokim zvaničnicima.

Planirano je da se u izgradnju i razvoj mreže puteva uloži 13,7 milijardi evra, u železnicu 7,5 milijardi evra, za vodni saobraćaj predviđeno je 475 miliona evra, 376 miliona evra za vazdušni saobraćaj i 136 miliona evra za kombinovani transport.

Ministar Mrkonjić je rekao da se ostvarivanje nekih od ovih projekata u toku, a završetak autoputa od Novog Sada do Horgoša i od Subotice do Kelebije do kraja godine je prioritet.

– Stvaramo uslove da Srbija bude evropska zemlja tako što će postati deo evropske saobraćajne mreže – rekao je Mrkonjić. – Sada znamo šta traba da radimo i šta ćemo da gradimo u Srbiji. U toku je pet tendera za Koridor 10, tri na putnom i dva na železničkom. Pozivam firme iz Evropske unije da uzmu značajnije učešće u izgradnji ovih projekata.

Šef delegacije Evropske unije u Srbiji Vensan Dežer kazao je da Master plan sadrži projekte koji u naredne dve decenije predviđaju da Srbija postane jedna od „glavnih saobraćajnih arterija” u ovom delu Evrope. On je rekao da su Srbiji potrebne investicije za ekonomski razvoj, da Master plan sadrži jasne prioritete, koji će investitorima pružiti veću sigurnost i predvidljivost. On je istakao da će EU pomagati Srbiji u realizaciji Master plana kako bi i u tom delu što pre postala deo evropske porodice.

Prvi na listi prioriteta od 33 projekta Transport master prana, pored završetka autoputa na severnom kraku Koridora 10 od Horgoša do Novoga Sada, su i izgradnja autoputeva Pojate – Preljina i Kragujevac – Batočina.

Pomoćnik ministra za infrastrukturu Srbije Dejan Lasica kazao je da je Master planom predviđeno ulaganje oko 8,5 milijardi u izgradnju putne mreže u Srbiji i oko pet milijardi evra za održavanja. U izgradnji železnice prioritetan je projekat pruge između Stare Pazove i Subotice, a završavaju se pregovori sa EIB o finansiranju deonice od 45 kilometara do Novog Sada. On je naveo da je za razvoj kombinovanog saobraćaja u Srbiji predviđeno oko 120 miliona evra, uključujući i 20 miliona evra za izgradnju novog terminala u blizini Beograda. Lasica je dodao i da je predviđena izgradnja terminala za kombinovani saobraćaj u Novom Sadu i Nišu.

Državni sekretar za vazdušni saobraćaj Srbije Miodrag Miljković kazao je da je za povećanje broja putnika u aviosaobraćaju u Srbiji sa oko 2,5 na osam miliona godišnje, potrebno uložiti oko 135 miliona evra u aerodrome u Beogradu i Nišu, a predviđen je i razvoj mreže regionalnih aerodroma.

Inače, četvrti projekat po važnosti je ulaganje u aerodrome u Beogradu i Nišu, na petom mestu je projekat iz oblasti železničkog saobraćaja za ulaganje u prugu Stara Pazova – Subotica, dok je u vodnom saobraćaju prioritetni projekat reka Dunav ili evropski Koridor 7, koji je rangiran na 11. mestu na listi prioriteta.

odnosno kombinovanje više vrsta transporta, 136 miliona evra.

Među prioritetnim projektima su i izgradnja autoputa Beograd – Požega na Koridoru 11, koji treba da poveže Srbiju sa Rumunijom i Crnom Gorom, izgradnja brze saobraćajnice Novi Sad – Ruma – Šabac – Loznica, pruge od Velike Plane do Stalaća, Đunis – Trupale kod Niša i Stara Pazova – Šid.

Master plan za intermondalni transport predviđa izgradnju tri logistička centra različitih veličina i karakteristika u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, a u glavnom gradu terminal bi mogao da bude izgrađen u Makiškom polju, između stanice „Beograd – Ranžirna” i puta Beograd – Obrenovac.

Al. Mikavica(/slika2)