Spreman sam da razgovaram s Radetom Markovićem

26. 06. 2010. 22:00

Фото Б. Педовић

 U spi­si­ma pred­me­ta ko­je je Tu­ži­la­štvo za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal for­mi­ra­lo po­vo­dom „slu­ča­ja Ću­ru­vi­ja” ne­ma be­le­ške u ko­joj je Lju­bi­ša Mi­la­no­vić, ne­ka­da­šnji šef ope­ra­tiv­ne gru­pe „Po­skok”, na­veo ime­na dvo­ji­ce pri­pad­ni­ka JSO ko­ji su da­va­li lo­gi­stič­ku po­dr­šku ubi­ca­ma Slav­ka Ću­ru­vi­je. Spe­ci­jal­ni tu­ži­lac Milj­ko Ra­di­sa­vlje­vić ka­že i da je spre­man da raz­go­va­ra s ne­ka­da­šnjim še­fom Dr­žav­ne bez­bed­no­sti Ra­de­tom Mar­ko­vi­ćem, ako ovaj bu­de spre­man da po­mog­ne u ot­kri­va­nju ubi­ca Slav­ka Ću­ru­vi­je. U in­ter­vjuu Ra­di­sa­vlje­vić, po­red ovo­ga, go­vo­ri o kri­vič­nim pri­ja­va­ma pro­tiv čla­no­va Vi­so­kog sa­ve­ta sud­stva da u pro­sto­ri­ji Vr­hov­nog ka­sa­ci­o­nog su­da, u ko­joj su raz­go­va­ra­li Na­ta Me­sa­ro­vić i Vla­di­mir Cvi­jan, ni­su po­sto­ja­li ile­gal­ni pri­slu­šni ure­đa­ji, po­stup­ci­ma o Lu­ci „Be­o­grad” i „Ve­čer­njim no­vo­sti­ma”, part­ne­ri­ma Dar­ka Ša­ri­ća…

Iz­no­še­njem tvrd­nji da su Slav­ka Ću­ru­vi­ju ubi­li čla­no­vi „ze­mun­skog kla­na” Mi­loš Si­mo­vić i Mi­le Lu­ko­vić Kum ak­tu­e­li­zo­va­na je pri­ča o ubi­stvu ovog no­vi­na­ra. Da li ste pro­ve­ra­va­li ovaj trag i šta je re­zul­tat pro­ve­re?

Kri­vič­ni po­stu­pak o ubi­stvu Slav­ka Ću­ru­vi­je za Tu­ži­la­štvo za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal ni­kad ni­je pre­sta­jao da bu­de ak­tu­e­lan. Ovaj pred­met ima pri­o­ri­tet u na­šem ra­du. Za­to iz­no­še­nje u jav­nost po­da­ta­ka o slu­žbe­noj be­le­šci sa­či­nje­noj apri­la me­se­ca 2003. go­di­ne, ka­da je Ne­nad Ilić iz­neo po­sred­na sa­zna­njada su iz­vr­ši­o­ci kri­vič­nog de­la Mi­loš Si­mo­vić i sa­da po­koj­ni Mi­le Lu­ko­vić, ne pred­sta­vlja ak­tu­e­li­za­ci­ju po­stup­ka. Tu­ži­la­štvo je zah­te­va­lo od MUP–a da do­sta­vi po­me­nu­tu slu­žbe­nu be­le­šku, što je u me­đu­vre­me­nu i uči­nje­no. Iz be­le­ške pro­iz­i­la­zi da je Ilić za­i­sta go­vo­ri o to­me da je pri­li­kom pu­to­va­nja u Bu­dvu u dru­štvu sa­da po­koj­nog Lu­ko­vi­ća i Si­mo­vi­ća, Lu­ko­vić u jed­nom tre­nut­ku, ras­pi­tu­ju­ći se o po­ku­ša­ju aten­ta­ta na Vu­ka Dra­ško­vi­ća na Ibar­skoj ma­gi­stra­li po­me­nuo i ubi­stvo Slav­ka Ću­ru­vi­je.Pro­ko­men­ta­ri­sao je da se to ta­ko ne ra­di, da su oni do­bi­li in­for­ma­ci­ju o kre­ta­nju Ću­ru­vi­je, sa­če­ka­li ga i ubi­li, da su mo­gli da ubi­ju i oso­bu ko­ja je bi­la sa njim, ali to ni­su uči­ni­li jer ona ni­je bi­la „me­ta“. U iz­no­še­nju dru­gih po­je­di­no­sti spre­čio ga je Mi­loš Si­mo­vić. Tu­ži­la­štvo pro­ve­ra­va na­vo­de iz ove slu­žbe­ne be­le­ške i vr­lo br­zo oče­ku­jem pr­ve re­zul­ta­te,bez ob­zi­ra na to što je kre­di­bi­li­tet iz­vo­ra in­for­ma­ci­ja spo­ranjer je reč o li­cu ko­je je prav­no­sna­žno osu­đe­no na du­go­go­di­šnju ka­znu za­tvo­ra i što „ze­mun­ski klan“, u to vre­me kao or­ga­ni­zo­va­na kri­mi­nal­na gru­pa ni­je po­sto­jao. Mo­ram da na­po­me­nem da se ne ra­di o be­le­šci pre­zen­to­va­noj na ne­dav­noj kon­fe­ren­ci­ji za štam­pu UNS-a, sa­či­nje­noj na en­gle­skom je­zi­ku, či­ju je auten­tič­nost po­tvr­dio MUP. Za­tra­ži­li smo da nam se do­sta­vi pri­me­rak i te be­le­ške, jer je za­i­sta ne­u­o­bi­ča­je­no da MUP svo­ja ak­ta sa­či­nja­va na stra­nom je­zi­ku.

Po­sto­ji li u spi­si­ma pred­me­ta pri­ku­plje­nih po­vo­dom smr­ti Ću­ru­vi­je be­le­ška ko­ju je na­pi­sao Lju­ba Mi­la­no­vić, šef ne­ka­da­šnjeg PO­SKOK–a, u ko­joj se na­vo­de ime­na dvo­ji­ce pri­pad­ni­ka JSO ko­ja su uče­stvo­va­la u ubi­stvu vla­sni­ka „Dnev­nog te­le­gra­fa”. Da li ste po­no­vo raz­go­va­ra­li sa tom dvo­ji­com lju­di?

U spi­si­ma pred­me­ta Tu­ži­la­štva za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal ne­ma be­le­ške ko­ju je sa­či­nio Lju­bi­ša Mi­la­no­vić o sa­zna­nji­ma do ko­jih je do­šao o ubi­stvu Slav­ka Ću­ru­vi­je kao po­li­cij­ski slu­žbe­nik - pri­pad­nik ope­ra­tiv­ne gru­pe „Po­skok“. Me­đu­tim, ob­zi­rom na te okol­no­sti, sa njim je oba­vljen raz­go­vor od stra­ne Slu­žbe za bor­bu pro­tiv or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la, i tom pri­li­kom je on iz­neo sa­zna­nja o iz­vr­ši­o­ci­ma ovog kri­vič­nog de­la do ko­jih je do­šao. Ta­ko­đe je, na pred­log Tu­ži­la­štva, Mi­la­no­vić sa­slu­šan i kao sve­dok to­kom 2008. go­di­ne. Sa­zna­nja do  ko­jih je on do­šao su da­lje pro­du­blji­va­na i pro­ve­ra­va­na. Sa li­cemko­je je on na­veo kao iz­vor in­for­ma­ci­ja su to­kom ma­ja 2003 go­di­ne, u dva na­vra­ta, oba­vlja­ni raz­go­vo­ri, a po­tom i po­li­graf­sko is­pi­ti­va­nje.Re­zul­tat je bio ne­ga­ti­van, od­no­sno ni­je po­tvr­đe­no da iz­vor po­u­zda­no zna ko su iz­vr­ši­o­ci ovog te­škog kri­vič­nog de­la. Ina­če, pre­ma ovom iz­vo­ru in­for­ma­ci­ja, Slav­ka Ću­ru­vi­ju su ubi­li Zo­ran Pav­ko­vić-Kik, ko­ji je stra­dao u sa­o­bra­ćaj­noj ne­sre­ći i Zo­ran Ri­sto­vić-Pri­ka, ko­ji je ubi­jen u Be­o­gra­du od stra­ne ne­po­zna­tih li­ca.

Mi­sli­te li da po­no­vo tre­ba sa­slu­ša­ti Mi­ru Mar­ko­vić i Ra­de­ta Mar­ko­vi­ća po­vo­dom ubi­stva Ću­ru­vi­je?

Tu­ži­la­štvo za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal je pred­lo­ži­lo da se u pret­kri­vič­nom po­stup­ku kao sve­dok is­pi­ta  Mir­ja­na Mar­ko­vić.To ni­je ura­đe­no s ob­zi­rom na to da se ona već u tom tre­nut­ku ni­je na­la­zi­la u Sr­bi­ji. O po­tre­bi po­nov­nog sa­slu­ša­nja i uop­šte raz­go­vo­ra sa li­ci­ma ko­ja su već da­va­la is­ka­ze o ubi­stvu Ću­ru­vi­je od­lu­či­va­će se na osno­vu i u skla­du sa no­vim sa­zna­nji­ma do ko­jih do­đe­mo u to­ku po­stup­ka.

Da li ste raz­mi­šlja­li da Ra­de­tu Mar­ko­vi­ću po­nu­di­te sta­tus sve­do­ka sa­rad­ni­ka?

Ra­do­mir Mar­ko­vić, u ovom tre­nut­ku ne mo­že da do­bi­je sta­tus sve­do­ka sa­rad­ni­ka. Raz­log to­me je, pre sve­ga u či­nje­ni­ci da pre­ma po­sto­je­ćem za­kon­skom re­še­nju, oso­be ko­je su prav­no­sna­žno osu­đe­ne na ka­znu za­tvo­ra od 40 go­di­na, kao ni vo­đe or­ga­ni­zo­va­nih kri­mi­nal­nih gru­pa ne mo­gu do­bi­ti sta­tus sve­do­ka sa­rad­ni­ka. To, me­đu­tim, ne zna­či da je apri­o­ri is­klju­če­na mo­guć­nost da Ra­do­mir Mar­ko­vić mo­že o ovom i dru­gim kri­vič­nim de­li­ma da iz­ne­se svo­ja sa­zna­nja Tu­ži­la­štvu za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal. Mo­žda bi sa­rad­nja sa in­sti­tu­ci­ja­ma na raz­re­ša­va­nju ovog i dru­gih kri­vič­nih de­la či­ji je bio ak­ter ili sve­dok i nje­mu po­mo­gla u su­o­ča­va­nju sa sop­stve­nom od­go­vor­no­šću.Uko­li­ko se na to od­lu­či, u sva­kom tre­nut­ku sam  spre­man za raz­go­vor sa njim.

Po­sto­ji li šan­sa da ubi­stvo Ću­ru­vi­je do­đe na sud?

Po­stu­pak se i u ovom tre­nut­ku na­la­zi pred su­dom, jer su po na­šem pred­lo­gu od stra­ne is­tra­žnog su­di­je spro­ve­de­ne broj­ne po­seb­ne is­tra­žne rad­nje ka­ko bi se pre sve­ga obez­be­di­li po­sto­je­ći do­ka­zi i ot­kri­li ne­po­zna­ti uči­ni­o­ci. For­mal­no, is­tra­ga još uvek ni­je po­kre­nu­ta jer ni­su ot­kri­ve­ni iz­vr­ši­o­ci kri­vič­nog de­la. Si­gu­ran sam da ovo ubi­stvo ne­će osta­ti kri­vič­no–prav­no ne­re­še­no i da će­mo bi­ti u pri­li­ci da po­či­ni­o­ce ovog te­škog kri­vič­nog de­la iz­ve­de­mo pred sud i kri­vič­no go­ni­mo. Znam da je pro­te­klo mno­go vre­me­na od ovog do­ga­đa­ja, znam da su pot­pu­no oprav­da­na oče­ki­va­nja po­ro­di­ce po­koj­nog Ću­ru­vi­je i ce­lo­kup­ne jav­no­sti da se ko­nač­no raz­re­ši ovaj zlo­čin i da je str­plje­nja sve ma­nje.Isto­vre­me­no to je ve­li­ki pro­fe­si­o­nal­ni iza­zov ali i oba­ve­za, ko­ju će­mo is­pu­ni­ti.Ne­ću na­ja­vlji­va­ti ot­kri­va­nje ne­po­zna­tih iz­vr­ši­la­ca i po­kre­ta­nje is­tra­ge, što ni u kom slu­ča­ju ne zna­či da se na pred­me­tu ne ra­di in­ten­ziv­no. 

Spe­ci­jal­nom tu­ži­la­štvu do­sta­vlje­ne su kri­vič­ne pri­ja­ve pro­tiv Na­te Me­sa­ro­vić, pred­sed­ni­ce Vr­hov­nog ka­sa­ci­o­nog su­da i Vi­so­kog sa­ve­ta sud­stva. Da li je Tu­ži­la­štvo pred­u­ze­lo ne­ke ko­ra­ke po­vo­dom po­me­nu­tih pri­ja­va i ko­je?

Tu­ži­la­štvu za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal pod­ne­tu su tri kri­vič­ne pri­ja­ve pro­tiv čla­no­va Vi­so­kog sa­ve­ta sud­stva po­vo­dom od­lu­ka do­ne­tih u po­stup­ku op­šteg iz­bo­ra su­di­ja. Pod­no­si­o­ci kri­vič­nih pri­ja­va  su su­di­je ko­je ni­su iza­bra­ne na op­štem kon­kur­su. Tu­ži­la­štvo je po osno­vu no­ve nad­le­žno­sti, a u skla­du sa svo­jim ovla­šće­nji­ma, pred­u­ze­lo me­re ka­ko bi pri­ku­pi­lo po­treb­ne po­dat­ke i do­ne­lo od­lu­ku o pod­ne­tim pri­ja­va­ma.

U nad­le­žno­sti Spe­ci­jal­nog tu­ži­la­štva je i „slu­čaj Cvi­jan”. Šta je tu ura­đe­no?

Slič­na je si­tu­a­ci­ja i sa na­vo­di­ma Vla­di­mi­ra Cvi­ja­na, ko­je je u vi­še na­vra­ta iz­no­sio na kon­fe­ren­ci­ja­ma za štam­pu i u me­di­ji­ma. Me­đu­tim, pred­met pro­ve­ra je i neo­vla­šće­no sni­ma­nje pred­sed­ni­ce Vr­hov­nog ka­sa­ci­o­nog su­da i Vr­hov­nog sa­ve­ta sud­stva Na­te Me­sa­ro­vić. Da­kle, že­lim da se utvr­di ka­ko je do­šlo do to­ga da ne­ko ne­le­gal­no u pro­sto­ri­ja­ma Vr­hov­nog ka­sa­ci­o­nog su­da sni­ma slu­žbe­ni raz­go­vo­ra sa pred­sed­ni­com i ko je to uči­nio. Po­vo­dom ovog do­ga­đa­ja pred­u­ze­te su od­re­đe­ne rad­nje i ak­tiv­no­sti, pa je, iz­me­đu osta­log, utvr­đe­no da u pro­sto­ri­ji u ko­joj je raz­go­vor oba­vljen ni­je bi­lo ile­gal­nih in­sta­la­ci­ja, ni­ti teh­nič­kih pri­slu­šnih sred­sta­va. O sve­mu ovo­me mo­ra da se utvr­di pot­pu­na isti­na, jer neo­vla­šće­no sni­ma­nje pred­sed­ni­ka Vr­hov­nog ka­sa­ci­o­nog su­da isto­vre­me­no pred­sta­vlja i atak na sa­mu in­sti­tu­ci­ju.

Ne­dav­no ste se sa­sta­li sa pred­stav­ni­ci­ma cr­no­gor­skog tu­ži­la­štva. Ko­ji je bio cilj sa­stan­ka, šta je do­go­vo­re­no, a šta kon­kret­no ura­đe­no?

Do su­sre­ta sa ko­le­gi­ni­ca­ma iz Dr­žav­nog tu­ži­la­štva i Tu­ži­la­štva za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal Cr­ne Go­re, do­šlo je za vre­me okru­glog sto­la o ko­rup­ci­ji, ko­ji je odr­žan pret­hod­ne ne­de­lje u Be­o­gra­du. Bio je to ne­for­mal­ni su­sret, na ko­me se raz­go­va­ra­lo o bor­bi pro­tiv ko­rup­ci­je, što je bi­la i te­ma okru­glog sto­la, kao i o po­zi­tiv­nim is­ku­stvi­ma i pro­ble­mi­ma u ra­du Tu­ži­la­šta­va u Re­pu­bli­ci Sr­bi­ji i Cr­noj Go­ri.

Da li vam je cr­no­gor­sko tu­ži­la­štvo do­sta­vi­lo do­ka­ze iz pred­me­ta „Bal­kan­ski rat­nik”?

Kri­vič­ni po­stu­pak ko­ji je pro­is­te­kao iz ak­ci­je Bez­bed­no­sno in­for­ma­tiv­ne agen­ci­je Sr­bi­je i ame­rič­ke agen­ci­je DEA pod na­zi­vom „Bal­kan­ski rat­nik“, vo­di se u Re­pu­bli­ci Sr­bi­ji i Tu­ži­la­štvo za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal, tim po­vo­dom ni­je tra­ži­lo od ko­le­ga iz Tu­ži­la­štva iz Cr­ne Go­re do­sta­vu do­ka­za.

Da li su fi­nan­sij­skim is­tra­ga­ma ob­u­hva­će­na sva li­ca ko­ja su u ve­zi sa bra­ćom Ša­rić ili sa­mo ona pro­tiv ko­jih je Spe­ci­jal­no tu­ži­la­štvo po­kre­nu­lo kri­vič­ni po­stu­pak?

Do sa­da su po­kre­nu­tim fi­nan­sij­skim is­tra­ga­ma, ob­u­hva­će­na i li­ca pro­tiv ko­jih se ne vo­di kri­vič­ni po­stu­pak u ve­zi sa ne­le­gal­nim pro­me­tom nar­ko­ti­ka. Reč je o vla­sni­ci­ma imo­vi­ne pro­is­te­kle iz kri­vič­nog de­la ko­ji su po­ve­za­ni sa okri­vlje­ni­ma. Te­ško je re­ći da li smo ob­u­hva­ti­li sva li­ca, ali je si­gur­no da su pod fi­nan­sij­skom is­tra­gom ona li­ca, za ko­ja ras­po­la­že­mo sa­zna­nji­ma da po­se­du­ju ta­kvu imo­vi­nu. Uko­li­ko do­đe­mo do po­da­ta­ka da i dru­ga li­ca pro­tiv ko­jih do sa­da ni­je po­kre­nu­ta fi­nan­sij­ska is­tra­ga po­se­du­ju ta­kvu imo­vi­nu, ona će bi­ti pro­ši­re­na i na njih.

Ta­ko­đe, tu­ži­la­štvu ko­jim ru­ko­vo­di­te je do­sta­vlje­na i kri­vič­na pri­ja­va ko­ju je Sa­vet za bor­bu pro­tiv ko­rup­ci­je pod­neo zbog ne­za­ko­ni­tih rad­nji to­kom pri­va­ti­za­ci­je Lu­ke Be­o­grad. Da li je Tu­ži­la­štvo pod­ne­lo zah­tev za spro­vo­đe­nje is­tra­ge pro­tiv li­cači­ja se ime­na na­vo­de u pri­ja­vi? Ili je, mo­žda, ura­di­lo, ne­što dru­go?

Kri­vič­na pri­ja­va Sa­ve­ta za bor­bu pro­tiv ko­rup­ci­je u ve­zi pri­va­ti­za­ci­je „Lu­ke Be­o­grad“ pod­ne­ta je Vi­šem tu­ži­la­štvu u Be­o­gra­du, ta­ko da po­me­nu­to tu­ži­la­štvo po­stu­pa po is­toj.

Pre­ma ne­kim in­for­ma­ci­ja­ma u nad­le­žno­sti Spe­ci­jal­nog tu­ži­la­štva je, zbog sum­nji u po­sto­ja­nje ne­za­ko­ni­to­sti, i po­stu­pak pri­va­ti­za­ci­je kom­pa­ni­je „Ve­čer­nje no­vo­sti”. Da li je ova in­for­ma­ci­ja tač­na i da li je ne­što ura­đe­no u kon­kret­nom slu­ča­ju?

Tu­ži­la­štvo za or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal po­stu­pa po kri­vič­noj pri­ja­vi ko­ju je pro­tiv Ma­noj­la Vu­ko­ti­ća, di­rek­to­ra Kom­pa­ni­je „No­vo­sti” zbog ko­rup­ci­je pod­neo Stan­ko Su­bo­tić. Po­red kri­vič­ne pri­ja­ve, Su­bo­tić je do­sta­vio i po­seb­nu iz­ja­vu, u ko­joj opi­su­je svo­je uče­šće i sa­zna­nja o ak­tiv­no­sti­ma me­dij­ske gru­pe „WAZ“ i svo­jih kom­pa­ni­ja u pri­va­ti­za­ci­ji „No­vo­sti“. Na­vo­di iz pod­ne­te kri­vič­ne pri­ja­ve se pro­ve­ra­va­ju, za­tra­že­no je pri­ku­plja­nje po­treb­nih oba­ve­šte­nja pre­ko Slu­žbe za bor­bu pro­tiv or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la. Po­red osta­log, zah­te­va­no je i oba­vlja­nje raz­go­vo­ra sa pri­ja­vlje­nim Vu­ko­ti­ćem, dok je od pu­no­moć­ni­ka Su­bo­ti­ća za­tra­že­no da do­sta­vi do­ku­men­ta­ci­ju ko­ja ne­do­sta­je, a ko­ja se po­mi­nje u kri­vič­noj pri­ja­vi. Po­sle pro­ve­re svih na­vo­da i ana­li­ze do­sta­vlje­ne do­ku­men­ta­ci­je bi­će do­ne­ta od­go­va­ra­ju­ća od­lu­ka.