Turizam budućnost Srbije

22. 08. 2006. 19:11

Бојан Димитријевић (Фото: Ј. Миловановић)

INTERVJU
Naša zemlja iz godine u godinu beleži rast turističkog prihoda. Prema podacima Narodne banke Srbije u prvih šest meseci 2006. godine ostvareni devizni priliv od turizma iznosi 153,9 miliona dolara, što je za 20 odsto više u odnosu na isti period lane. Toga su svesni i u republičkoj vladi koja je usvojila novi investicioni plan za razvoj turizma, u koji će biti uloženo čak 50 miliona evra.

Profesor dr Bojan Dimitrijević, ministar trgovine, turizma i usluga, u intervjuu za "Politiku" istakao je da će ta sredstva biti racionalno i ravnomerno raspoređena.

– U investicioni plan smo uvrstili sve najznačajnije turističke proizvode Srbije u koje treba ulagati. Takođe, vrednovali smo i čitav niz lokalnih, koje su nam stigle pre izrade nacionalnog investicionog plana. Predviđeno je da 20 miliona evra potrošimo ove, a ostatak novca sledeće godine. Oko 10 miliona evra odvojeno je za razvoj malih i srednjih preduzeća. Ova sredstva će im, uz jevtine kredite (najverovatnije kamata od jedan odsto na duži vremenski rok otplate), biti na raspolaganju, u prvom redu za razvoj kvalitetnog smeštaja. Blizu devet miliona evra namenjeno je za izgradnju različitih objekata vezanih za turizam na Dunavu, kao što su pristaništa u Novom Sadu, Beogradu, Apatinu i tako dalje. Osam miliona biće uloženo u ski-centre na Staroj planini, Goliji, Divčibarama i drugim delovima Srbije, dok je oko tri miliona evra planirano za turističku propagandu (brendiranje Srbije, nastupi na stranim medijima, ulaganje u lokalne turističke organizacije…). Jedan i po milion planiran je za jedinstveni turističko-informativni sistem, a oko dva miliona za obrazovanje kadrova u turizmu. Tu su i drugi projekti kao što su recimo, izgradnja žičare u Beogradu između Banovog brda i Ade Ciganlije, ulaganja u područja gde se nalaze kulturno-istorijski spomenici kao što su Feliks Romulijana, Lepenski vir, Vinča, zatim RH centri i banje…

Rekli ste da će prvi put biti uloženo dodatnih tri miliona evra u predstavljanje Srbije. Šta se pod tim podrazumeva? Koliko bi sredstava trebalo da za sledeću godinu dobije Turistička organizacija Srbije?

– Ako uzmemo u obzir i ona sredstva koja su bila namenjena za kongresni biro Srbije, TOS je ove godine imao oko 1,6 miliona evra, a sledeće godine će ta sredstva biti uvećana za oko 15 odsto. Ali tome treba dodati i ova tri miliona evra, koja će najvećim delom biti realizovana upravo preko TOS-a. Naša ideja je da odvojimo određena sredstva i za promotivne aktivnosti lokalnih turističkih organizacija.

Iz godine u godinu naša zemlja beleži rast turizma od otprilike 10 odsto, ali se pretpostavlja da ima još minimum 15 odsto neprijavljenih turista. Šta će ministarstvo uraditi po tom pitanju?

– Prvi korak je napravljen donošenjem novog zakona o turizmu, gde je čitav postupak vezan za turističku naknadu i turističku taksu. Lokalna samouprava se uključila u taj postupak, jer će od turističke naknade, kada bude zaživela, njima ići oko 80 odsto prihoda. Mi smo intenzivirali našu saradnju i sa poreskom upravom na tom planu, a turistička inspekcija ima naloge da na najbrži mogući način izađe u susret zahtevima lokalnih samouprava i da intenzivnom kontrolom svede na minimum neprijavljene boravke. Do sada su dobro i detaljno obrađene destinacije u kojima trenutno boravi najviše gostiju, a prema našim analizama smanjen je broj neprijavljenih gostiju.

Nije sporno da turistička inspekcija dobro radi u ovom periodu, ali teško se dolazi do informacija o njihovom angažovanju. Da li treba unaprediti tu službu?

– Ministarstvo ima veoma dobar sajt na kojem se mogu naći sve važnije informacije, a počeli smo da objavljujemo bilten turističke inspekcije, čiji je prvi broj izašao nedavno. Mislim da bi bilo dobro da s vremena na vreme sama turistička inspekcija održava konferencije za novinare, na kojima bi informisala javnost o svojim aktivnostima. Ipak, biće neophodno da se odredi osoba koja će dnevno komunicirati sa novinarima, pogotovo tokom sezone.

Kako se još može doprineti razvoju ove  oblasti?

– Mislim da smo sa ovom strategijom i svim ostalim aktivnostima uspeli da povećamo svest o turizmu kod naših ljudi. Moja poruka za sve čitaoce "Politike", bilo da su oni u ulozi korisnika usluga ili sami razmišljaju o nekom turističkom biznisu, jeste da budu uvereni u to da je turizam budućnost Srbije u poslovnom smislu, ali i po pitanju imidža i boljeg prijema Srbije u svetu. Svako na svoj način idejama, konkretnim poslovnim aktivnostima, može i treba da doprinese razvoju ove oblasti. Veliki je broj malih, nevidljivih stvari, od ljubaznosti prema gostima, preko čistoće i estetskog izgleda naših gradova i zemlje u celini, koji na hiljadu načina mogu pomoći turizmu Srbije.

-----------------------------------------------------------

Popravka puteva

Veliki problem kod nas je infrastruktura, tačnije putevi. Do kojih turističkih centara će biti izgrađeni, odnosno popravljeni već postojeći putevi?

- Do svih onih područja za koje mi smatramo da su prioritetni. Svakako Stara planina, Divčibare i Golija. To su tri destinacije gde praktično krećemo od nule. Osim toga tu su Fruška gora (izgradnja zaobilaznice), Sokobanja (povezivanje sa autoputem), zatim popravljanje kvaliteta puteva u drugim našim banjama i turističkim centrima. Imamo dobru komunikaciju sa Ministarstvom za kapitalne investicije sa kojim zajedno dogovaramo turističke prioritete, a oni pored toga dodatno ulažu sredstva u revitalizaciju puteva.