Špijuni se vraćaju kućama

08. 07. 2010. 22:00

Преко бечког аеродрома на слободу: Игор Сутјагин Фото АФП

Zaokret u rusko-američkoj špijunskoj aferi koja od minule nedelje pleni pažnju javnosti: američki dnevnik „Njujork tajms“ i britanska radio televizija Bi-Bi-Si podudarno su izvestili – desetini ruskih agenata uhapšenih u SAD, i obaveštajnom kuriru Moskve zatočenom na Kipru, trebalo bi da bude dozvoljeno da se vrate u Rusiju. U etapama.

Umesto pred američki sud, prvi agenti bi već predstojećeg vikenda trebalo da stignu u Moskvu. Zauzvrat, Rusija je ponudila da oslobodi „nekolicinu“ američkih i britanskih špijuna. Među njima se, na prvom mestu, pominje ruski naučnik Igor Sutjagin, stručnjak za nuklearno naoružanje, osuđen u Rusiji na petnaest godina robije zbog – odavanja vojnih tajni obaveštajnim službama Pentagona.

Prema poverljivim informacijama iz Beča, formulacija američkog i britanskog medija „trebalo bi“ nije aktuelna. Kako je „Politika“ saznala u okruženju ustavobranitelja, prva faza razmene trebalo je da bude realizovana juče, a mesto razmene bila je austrijska prestonica, u popodnevnim časovima. Na bečkom aerodromu Švehat očekivani su pomenuti naučnik Sutjagin i bivši pukovnik ruske vojne obaveštajne službe Sergej Skripal, osuđen na trinaest godina robije zbog špijunaže za britanski MI-6. (Iskaz „Politikinog“ izvora demantovao je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije Rudolf Golija, u razgovoru sa austrijskom novinskom agencijom APA, čiji je sadržaj preneo i Tanjug. U potonjem telefonskom razgovoru sa „Politikom“, međutim, Golija je rekao da je pogrešno interpretiran: „Nijednom rečju nisam osporio navode o predstojećoj razmeni agenata u Beču... Izjavio sam da mi, u ministarstvu, nemamo odgovarajućih informacija.”)

Citirani zapadni mediji ističu, bez bližeg pojašnjenja, da aktuelna  razmena špijuna, odnosno agenata, predstavlja najmasovniju akciju te vrste u minule dve i po decenije. (Jedanaestog juna 1985. godine, na graničnom mostu Gliniker, između Istočnog i Zapadnog Berlina, razmenjeno je 25 agenata.) Ovoga puta, uz pomenute ruske špijune, nedavno uhapšene u SAD, put Moskve trebalo je da krene i nekoliko desetina ruskih agenata, uhapšenih u Britaniji između 1990. i 2004. godine: njih je odao, ili, preciznije, prodao njihov nekadašnji pretpostavljeni pukovnik Sergej Skripal.

Insistiranje Amerikanaca i Britanaca da upravo dva pomenuta špijuna – Sutjagin i Skripal – budu razmenjena već u prvoj fazi, ima svoj širi smisao: sa jedne strane, trebalo bi pokazati da se „obaveštajna majka“ (SAD) nikada ne odriče svoje „dece“. To bi, izvesno, išlo u prilog nekom budućem vrbovanju špijuna na ruskoj teritoriji. S druge strane, podstaklo bi, kako stručnjaci procenjuju, novi protok informacija iz ruskih namenskih laboratorija u arhive Pentagona: Sutjagin je dostavio SAD detaljne informacije o nuklearnom naoružanju najsavremenijih ruskih podmornica.

Važnost oslobađanja Sutjagina i Skripala, istovremeno, dovodi u pitanje verziju Zapada po kojoj su Rusi insistirali na razmeni špijuna. Jedina nedoumica, istakao je izvor u razgovoru sa autorom ovih redova, odnosi si se na tajni bankovni račun Skripala u Španiji: „Španci do danas nisu udovoljili zahtevu Moskve da se zapleni pukovnikova ’špijunskim kriminalom stečena zarada’ – oko pola miliona funti... Ostaje nerazjašnjeno, dakle, hoće li Španci isplatiti novac Skripalu, ili će mu tu sumu Britanci nadoknaditi.“

Miloš Kazimirović

----------------------------------------------

Su­tja­gin ot­pu­to­vao za Lon­don

Ju­če, oko 16.30 ča­so­va, Igor Su­tja­gin pre­ba­čen je bri­tan­skim pri­vat­nim avi­o­nom ti­pa „li­jer džet“ sa beč­kog aero­dro­ma Šve­hat u Lon­don. Ka­ko su iz­vo­ri u Be­ču sa­op­šti­li „Po­li­ti­ci“, pre­ru­še­ni Su­tja­gin na­pu­stio je Beč u prat­nji age­na­ta bri­tan­ske oba­ve­štaj­ne slu­žbe MI-6.