Nesloga pojela pola milijarde maraka

09. 07. 2010. 22:00

Зоран Копривица (Фото Д. Станишић)

Od našeg dopisnika

Sarajevo, 9. jula – Bosna i Hercegovina prekršila je privremeni sporazum sa Evropskom unijom, jer nije donela zakon o državnoj pomoći i formirala operativno telo na nivou BiH, zbog čega bi je EU mogla kazniti uskraćivanjem dalje pomoći, izveštavaju sarajevski mediji. Prema nekim procenama u pitanju je oko pola milijarde maraka koje je Evropa namenila bosanskohercegovačkoj privredi.

Bošnjački političari, poput Halida Genjca, predsedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH, „za propuštenu šansu” okrivljuju Republiku Srpsku i njene zvaničnike. Oni tvrde da „zbog njihove isključivosti nije usvojen zakon”, što je, napominju, bio jedan od osnovnih uslova iz privremenog sporazuma koji je stupio na snagu prvog jula 2008. godine, a prestao da važi pre nekoliko dana.

„Političari iz RS nisu dozvolili da se predlog zakona, koji su još pre dve godine uradili eksperti Evropske komisije, nađe na sednici Saveta ministara BiH, pa ni u parlamentu. Radili su to pod izgovorom da to nije nadležnost države BiH, već entiteta”, kaže Genjac i poručuje srpskim političarima da su „odbacivanjem zakona pokazali da ne žele jedinstven ekonomski prostor u BiH”.

On smatra da je na delu opstrukcija evropskih integracija kojoj se može stati „u kraj” samo kroz reformu Ustava BiH i to „na način da se dobiju institucije koje važe za celu zemlju, a ne da imamo takve institucije da RS ima mogućnost da ospori sve ono što je prihvaćeno”.

Iz Republike Srpske uzvraćaju da se ne radi ni o kakvoj isključivosti, nego o potpuno logičnom odgovoru na još jedan pokušaj podrivanja ustavnih nadležnosti RS, odnosno otimanja i prenošenja na nivo BiH, što „neizostavno prate i nastojanja bošnjačkih političara da kolege iz RS predstave u očima međunarodne zajednice kao nekoga ko koči evropski put BiH”.

Zoran Koprivica, član Zajedničke komisije za evropske integracije, na kritike upućene na račun Srpske i njenih političara odgovara „da Republici Srpskoj ne pada na pamet da opstruiše evropske integracije”, podjednako kao što „joj ne pada na pamet da ni po koju cenu prihvati uslovljavanja sa bilo koje strane kada je reč o njenim ustavnim nadležnostima”.

„Zakon o državnoj pomoći u nadležnosti je entiteta, to je regulisano Dejtonskim ustavom BiH i RS nikada neće prihvatiti takav zakon na nivou BiH”, rekao je Koprivica za naš list, ne isključujući mogućnost razgovora o donošenju jednog okvirnog zakona koji bi „na državnom nivou regulisao samo određene načelne stavove što se tiče državne pomoći”.

„Mi smo”, dodao je on, „taoci jedne politike koja dolazi iz bošnjačkih krugova, zapravo stalnih zahteva za ukidanje Srpske, za prenošenje nadležnosti sa entiteta na BiH, što je suprotno Dejtonskom ustavu BiH, proklamovanim načelima i zvaničnoj politici RS i interesima srpskog naroda uopšte.”

Koprivica smatra da su potpuno neutemeljene tvrdnje da RS, time što brani svoje ustavne nadležnosti, koči evropski put BiH, naprotiv, kaže on, „Republici Srpskoj stalo je da se Bosna i Hercegovina što pre priključi Evropskoj uniji” i ona je „svoju kooperativnost u tom smislu pokazala i dokazala”.

Spekulacije da „nedonošenje zakona o državnoj pomoći narušava jedinstveni ekonomski prostor u BiH” ne prihvata ni Ljubiša Ćosić, savetnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

„To su, najblaže rečeno, klasične medijske spekulacije s obzirom na činjenicu da ovaj zakon suštinski tretira problematiku kontrole i organizovanja dodeljivanja državne pomoći iz javnih budžeta. Prema tome, njegova veza sa jedinstvenim ekonomskim prostorom nije direktna, niti utiče na njegovo kreiranje i funkcionisanje”, kaže Ćosić.

Dušanka Stanišić