Jedan pušač, mnogo žrtava

04. 02. 2007. 17:58

Cigareta, donedavno nešto najnormalnije širom sveta, pratilac svakog buđenja, dobrog obroka, druženja ili trenutka za predah, klizi polako ali sigurno na marginu prihvatljivog društvenog ponašanja. Evropska unija razmišlja o potpunoj zabrani pušenja na zatvorenim javnim mestima širom EU, uz nadu da će ista biti sprovedena iz reči u dela najkasnije do kraja 2009. Optimizam za najnoviju antipušačku akciju pronađen je u činjenici da države, koje su uvele potpunu zabranu ili različite restrikcije pušenja na javnim mestima – već beleže ohrabrujuće rezultate.

Od 2004. devet država – Irska, Italija, Malta, Norveška, Švedska, Novi Zeland, Belgija, Urugvaj i Slovenija – zabranjuje pušenje na radnom mestu, uključujući restorane, kafiće i barove. U nekim državama, poput Škotske kao delu Velike Britanije, ali i u brojnim saveznim državama SAD, zabrana pušenja je bezmalo potpuna i odnosi se i na većinu javnih mesta. Od četvrtka je pušenje na poslu zabranjeno i u Francuskoj, onda se to proširuje i na kafiće, a od 2008. sankcija će snaći svakog ko zapali cigaretu na javnom mestu. Duvanskom dimu su i u Veliki Britaniji dani odbrojani, dok u Španiji pušač sme da se prepusti svojoj navici samo u "tapas" barovima i kafićima  manjim od 100 kvadratnih metara. Slogan ovogodišnje kampanje protiv pušenja u Srbiji je: "Jedan pušač, mnogo žrtava", čime se skreće pažnja pušačima da prestanu sa ugrožavanjem onih koji nemaju ovu opasnu naviku. 

Program "Help" pod patronatom EU, lansiran je u cilju borbe protiv "tobaka", a osim što nudi podršku onima koji su odlučili da prestanu da puše, pruža i informacije korisne za sve koji žele da se reše zavisnosti. "Nikotin je alkaloid koji u velikoj koncentraciji sadrže listovi duvana, pošto predstavlja više od pet odsto težine biljke; nikotin je otrov koji biljka duvana prirodno proizvodi, zato ga industrija upotrebljava kao sastojak u brojnim insekticidima; osnovni sastojak cigarete – nikotin – stimuliše nervni sistem, ali zbog jakog i otrovnog uticaja na organizam može da izazove ozbiljna trovanja. Nikotin izaziva povišenje krvnog pritiska i ubrzava puls, oslobađa adrenalin i smanjuje apetit. Preterivanje u konzumaciji nikotina može da izazove mučninu i povraćanje, a može dovesti i do smrti zbog paralize disajnih puteva. Prilikom apstinencije, simptomi su razdražljivost, glavobolja i briga, što može završiti depresijom. Nikotin je droga slična heroinu ili kokainu, jer svojim delovanjem na dopaminske receptore izaziva jaku zavisnost. Nikotin je glavni kancerogeni sastojak duvanskog dima. Delimično je odgovoran za štetnost duvana i faktore patoloških poremećaja (različiti oblici raka, hronični bronhitis, kardiovaskularne bolesti...), koje mogu da se završe smrću osobe".

U suštini ništa što pušači ne bi već znali. Neke zemlje su u prvoj fazi antiduvanske kampanje pokušale da "osveste" pušače, pa su im pod nos postavile parole da zapaliti cigaretu nije samo zadovoljstvo, nego i rizik. Tako su na "preporuku ministarstva zdravlja" duvanski koncerni bili prisiljeni da na svaku paklicu zalepe posebna obaveštenja na kojima je pisalo "Cigareta ubija", ili "Duvan je štetan", ili "Nikotin izaziva rak"… Ili nešto slično, jednako jezivo. I neuspešno.

Uprkos saznanju da je duvan "tihi ubica" onih koji su krenuli tim putem, iznenađenje su bili alarmantni rezultati brojnih istraživanja koja su dokazala da ništa bolje ne prolaze ni zakleti nepušači, ukoliko su u okruženju izloženi nikotinu. Da bi antipušački zakon urodio polodom, samo u Francuskoj na prestupnike vreba oko 175.000 inspektora. Njihov zadatak je da proveravaju da li se vlasnici preduzeća pridržavaju najnovije zabrane. Kazne su drakonske. Ali nije sve u kaznama, i zakonodavac je toga svestan. Onima, koji su spremni da krenu u odvikavanje od navike koja svake godine odnese milione života, država garantuje novčanu pomoć za kupovinu lekova koji pomažu kod nikotinske zavisnosti, u visini od 50 evra.