Ubrzava na ekvatoru

03. 09. 2006. 16:33

Na nesnosnoj vrućini i velikoj vlazi, pomislili biste da život u tropskoj prašumi gamiže poput puža. Međutim, molekularna evolucija više nalikuje zecu nego kornjači.

Novo istraživanje tvrdi da su brže promene, a ne toplota, razlog što u prašumi ima toliko raznolikosti. Naučnici su otkrili naznake da je evolucioni napredak ubrzaniji bliže ekvatorijalnom području, a sporiji nadomak polova. Ali, do sada nije bilo valjanih dokaza.

Evolucioni ekolog Len Gilmen, sa Tehnološkog univerziteta u Oklandu na Novom Zelandu, smatra da provere nisu valjano vođene.

Jedna pretpostavka saopštava da male grupe u tropima pogoduju lakšim nasumičnim genetskim promenama, da bi se nagomilale i povećale genetske razlike među pripadnicima iste vrste. Druga govori da brži metabolizam tropskih vrsta, podstaknut visokim temperaturama i većom količinom svetla, otvara više mogućnosti da deoba ćelija krene u drugom smeru. I to bi moglo da vodi do korisnih mutacija DNK.

Len Gilmen je, sa saradnicima, sproveo do tančina osmišljen ogled u kojem je provereno šta razdvaja tropske i vrste iz umerenog područja. Najpre su proučili 45 parova prilično raširenih biljaka. Par je činio dve srodne iz iste porodice, s tim da je jedna bila iz tropske prašume, a druga iz prašume umerenog područja.

Pažljivo su raščlanili delove DNK za koje smatraju da kod obe biljke mutiraju svakih milion godina. Upoređivanjem tih parova odsečaka s trećom, biljkom u daljem srodstvu, otkrili su kada su one iz para postale raznolike. A to omogućava da saznaju koliko je mutacija u svom genetskom kodu svaka biljka akumulirala od te referentne tačke.

U proseku, vrste iz tropskog područja imale su dvostruko više promena od biljaka istog porekla u umerenom području!

Novozelandski naučnik ističe da je razumljivo što rezultati upućuju na to da je brži metabolizam podređen bržim evolucionim promenama u tropima. Veoma raširene biljke, naime, ne mogu nagomilati nasumične genetske promene kao one kojih ima manje. Upravo to potvrđuje uzorak raznolikosti koju vidite širom planete.

Evolucioni ekolog Klaus Rode, sa Univerziteta u Novoj Engleskoj (Australija), naglašava da je ovo istraživanje od izuzetne važnosti. Istraživači će morati potanko da izuče tople krajeve, od prašuma do podvodnih ispusta vrele vode, da bi bolje shvatili raznovrsnost života na Zemlji.
Džejms Braun, sa Univerziteta Novi Meksiko (SAD), istog naučnog usmerenja, pretpostavlja da bi globalno otopljenje moglo da ubrza korak evolucije!