Iznevereno očekivanje

14. 08. 2010. 22:00

Dobri poznavaoci tvrde da prisustvujemo smrti televizije, bar ovakve kakvu znamo poslednjih nekoliko decenija. Dosadašnje tehnološke promene samo su joj jačale vitalnost. Te vitaminske doze bile su hronološki poređane otprilike ovako: slika u boji, satelitska i kablovska distribucija, daljinski upravljač, plazma TV prijemnici, veliki ekrani i video-zidovi...

Revolucija je stigla s Internetom. Ono što je čini presudnim za sudbinu televizije nije samo to što program može da se gleda na računaru ili na mobilnom telefonu, što daje slobodu u pogledu mesta, nego i to što može da se bira dan i čas, što daje slobodu u pogledu vremena. Kad se tome doda mogućnost biranja sadržaja iz ukupne ponude u svetskim razmerama, sloboda ličnog izbora postaje neprikosnovena odlika te multimedijalne budućnosti.

Ona je za pojedince već počela, ali za većinu ovdašnjih gledalaca televizija još nije u letalnoj fazi. Zbog njih, čak i da medij počinje svoje lagano umire, valjalo bi se držati nekih pravila. Jedno od njih je poštovanje šema i satnica.

Naime, kad već ne može da bira šta će i kad gledati, publika bi morala da ima sigurnost da će joj to što je najavljeno biti i pruženo. I mada se sve televizije štite napomenom da „zadržavaju pravo izmene programa”, vrlo je mali broj slučajeva kad ga koriste s opravdanim razlogom. A kad se ipak po redosledu emisija program odvija onako kako je najavljeno, retko da ijedna emisija, sem večernjeg „Dnevnika”, počne u planiranom i naznačenom trenutku.

Toj proizvoljnosti u pogledu satnice i sklonosti da zanemare programsku disciplinu u ovoj „sitnici” podležu svi naši emiteri. Čak i kad se satnica poremeti ozbiljnijim povodima a ne samo zbog učestalih i predugih blokova reklama ili nekontrolisane raspričanosti učesnika „živih programa”, postoji jednostavno a korisno rešenje. Kad već nema izvinjenja, dovoljno bi bilo i obaveštenje gledaocima. Onaj kajron, recimo – ispisana poruka kojom se publici može poručiti šta sledi, šta kasni a šta sasvim ispada, zapravo kako će se odvijati nastavak programa.

Primera za ovu vrstu nebrige prema očekivanjima gledalaca bilo je i protekle sedmice. Jedan je izostanak domaćeg filma „Sutra ujutru” na Drugom programu RTS-a u sredu, 11. avgusta, najavljenog za 21.58 (kakva preciznost, u minut!) – a za račun snimka (ne direktnog prenosa) sa Evropskog prvenstva u plivanju. Nije ga bilo uopšte, ni sa zakašnjenjem. Nada da će se možda film „preseliti” na Prvi program kad se završi fudbalska utakmica reprezentacije takođe se izjalovila. Tamo su (reprizno) stizali dolari...