Oduzimanje vozila za grube prekršaje

07. 09. 2006. 19:36

Један од свакодневних призора на путевима у Србији (Фото Д. Јевремовић)

Obaveza dnevne upotrebe svetla, postojanje pojaseva za vezivanje na svim sedištima, mogućnost korišćenja mobilnog telefona za vreme vožnje samo uz slušalice i mikrofon, ograničenje brzine na 50 kilometara na čas u naseljenim mestima i do 70 van naselja, trajno oduzimanje dozvole, ali i vozila, samo su neke od novina propisanih Nacrtom zakona o bezbednosti saobraćaja. Ono što je ponajviše iznenadilo vozače jeste uvođenje kaznenih poena koji će se upisivati u karton vozačke dozvole, a na osnovu čega će se pratiti njihovo ponašanje i bezbednost.


Tako se vozači prema broju poena koje "nakupe" u toku dve godine svrstavaju u jednu od četiri grupe – nepažljive, rizične, opasne i vozače koji su nepodobni za upravljanje motornim vozilom. Maksimalan broj kaznenih poena je 18.

Budući da smisao kaznenih poena nije kažnjavanje, već korigovanje ponašanja vozača, Nacrtom zakona je predviđeno da se za nepažljive vozače organizuje pohađanje seminara za vaspitavanje i obrazovanje. Za uspešno pohađanje seminara vozač će biti nagrađen brisanjem kaznenih poena, ukoliko ih je imao četiri ili manje.

Profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Krsto Lipovac, glavni koordinator za izradu Nacrta zakona o bezbednosti saobraćaja, kaže za "Politiku" da je suština budućeg zakona generalno bolja bezbednost saobraćaja. To, prema njegovim rečima, između ostalog podrazumeva širi zaštitini sistem, na čelu sa agencijom za bezbednost saobraćaja, uspostavljanje moralnijeg i redovnijeg finansiranja ovog sektora, postavljanje i izradu redovnih strategija i planova bezbednosti saobraćaja, uvođenje zakonske obaveze za organe vlasti da se redovno bave ovom problematikom i da rade na njenom unapređivanju.

– Jedna od novina je i izmena kaznene politike čiji je smisao da se izbegne maltretiranje ljudi koji retko čine lakše prekršaje, a zaoštravanje kaznene politike prema osobama koje skoro svakodnevno čine grube saobraćajne prekršaje. Kaznena politika ide do te mere da prvi put omogućava da se takvi vozači trajno isključe iz saobraćaja. Osim sudskog oduzimanja prava na upravljanje vozilom, za pojedine grube prekršaje je uvedena i kazna prvo privremenog, a zatim i trajnog oduzimanja vozila. U tom slučaju, kada se vozaču potpuno oduzme vozilo, ono se proda, a novac se uplaćuje u fond za bezbednost saobraćaja – objašnjava Lipovac.

Nacrt zakona o bezbednosti saobraćaja predviđa i novine kada je reč o polaganju vozačkog ispita i osposobljavanju mladih vozača za upravljanje volanom. Kako za "Politiku" kaže Predrag Mihajlović, direktor Poslovnog udruženja auto-škola, usvajanje ovog zakona će građanima naše zemlje koji budu otišli na stalni ili privremeni boravak u zemlje Evropske unije omogućiti da im se i tamo prizna vozačkig ispit koji su položili kod nas. Mihajlović je dodao da je budući zakon predvideo značajne novine na polju bezbednosti i vaspitavanja vozača.

– Poznato je da već više od trideset godina radimo po starom zakonu, a testovi koje kandidati polažu su odavno provaljeni. Sada uvodimo obaveznu teorijsku nastavu koja je mnogo važna, a na daleko bolji način će se raditi i praktična obuka sa kandidatima. U prvi plan se postavlja odgovornost auto-škole i instruktora koji obučava mladog vozača – objašnjava Mihajlović.

Prema njegovim rečima, teorijska obuka imaće 30 časova za dobijanje dozvole "B" kategorije, i to će biti četiri časa dnevno po 45 minuta. Posle toga, kandidati će polagati test, koji im omogućava da počnu sa praktičnim delom obuke, odnosno vožnjom. Za osposobljavanje upravljanja putničkim automobilom predviđeno je minimum 30 časova, od kojih prvih osam kandidat mora da vozi po jedan čas dnevno. Tek ukoliko instruktor proceni da može i više, dozvoljava mu da vozi i po dva časa dnevno. Posle položenog vozačkog ispita, mladi vozač će prvo morati da dve godine da vozi u pratnji starijeg vozača.

– Obuka bi, u tom slučaju, trajala mesec i po do dva. Suština je u tome da ljude treba da vaspitavamo za učešće u saobraćaju jer i dete u osnovnoj školi može da savlada značenje saobraćajnih znakova. Ono što moramo da naučimo vozače jeste – šta znači prekomerna brzina ili vezivanje pojasa, jer to ne piše u knjigama. Kao što ne piše ni to da u krivini može da bude rupa u asfaltu, ali i da treba da budemo strpljivi kad je gužva... Bezbednost saobraćaja podrazumeva da se tačno propiše ko je za šta odgovoran – kaže Mihajlović.

Takođe, nacrt propisuje i to da putnička vozila u auto-školama mogu da budu stara najviše do šest godina, a autobusi i kamioni do 12.

Ono što je, prema rečima našeg sagovornika, negativno – a propisano je zakonom, jeste da u svim vozilima mora da postoji tahograf.

– To je nepotreban trošak za auto-škole i državu. Ništa ne koristi, a najbolja kontrola toga šta je rađeno sa kandidatom je vozački ispit – zaključio je Mihajlović.

Sagovornici našeg lista očekuju da će Vlada Srbije uskoro usvojiti Nacrt ovog zakona i proslediti Narodnoj skupštini na razmatranje. Prema mišljenju Lipovca i Mihajlovića, zakon bi trebalo da bude usvojen do kraja godine.