Princ doušnik
Велики манипулатор: Николае Чаушеску међу најмлађима (Фотодокументација ,,Политике")
Od našeg dopisnika
Bukurešt, 7. septembra – Skoro 17 godina posle zbacivanja Čaušeskuove tiranije rumunsko društvo se nalazi u grču, nekom neobičnom transu, drobi se, vari se u sosu od sumnjičenja i svakojakih optužbi zbog prljave prošlosti kolaboracionizma. Godinama se tražilo moralno pročišćavanje društva od naslaga jednoumlja i svakojakih ljudskih podlosti. Čaušesku je 25 godina vladao pomoću terora i straha. Glavno mu je oružje u tome bila zloglasna tajna politička policija Sekuritatea, koja je uterala Rumunima strah u kosti. Mnoge je ucenjivala, mnogi su joj podlegli i postali njeni agilni pomoćnici.
Kako se sada ispostavilo 15.000 oficira Sekuritatee uspelo je da izatka razuđenu mrežu od čitavih 600.000 doušnika, koji su "otkucavali" o svemu što se mrda u "pogrešnom pravcu", odnosno šteti režimu. Ti "otkucaji" su sakupljeni u oko tri miliona dosijea "otvorenih" kako za one koje je služba pratila iz stope u stopu, tako i za same potkazivače. Jer, ona nikome nije verovala.
Posle revolucije iz decembra 1989. više puta birani predsednik Rumunije Jon Ilijesku bio je protiv toga da se dosijei Sekuritatee otvore i oglase. On se, po sopstvenim rečima, pribojavao da bi otvaranjem dosijea, sa "ogromnim količinama svakojakih prljavština", iz društvene boce bio ispušten zao duh koji se potom ne bi mogao da ukroti.
Dolaskom na vlast krajem 2004. predsednik Trajan Basesku je obećao da će "očistiti" društvo od "Sekuritateinih repova". Jer, konstatovalo se da se, iako je Sekuritatea, kao ustanova, uništena posle revolucije, njeni preodenuti ljudi (tajni oficiri, zavrbovani doušnici i svakojaki drugi pomagači) i dalje se nalaze u svim porama vlasti: u vladi, parlamentu, političkim strankama, državnom aparatu, pravosuđu, policiji, vojsci, privredi, bankarstvu, školstvu, nauci… svugde. I da, faktički, oni "drmaju" u celoj zemlji.
Đavolski spiskovi
Kilometri dosijea Sekuritatee čuvani su po stovarištima šest novih rumunskih demokratskih službi bezbednosti. Dobar deo njih bio je proglašen za dokumenta koja sadrže "državne tajne". I kao takvi bili su, navodno, nedodirljivi.
Ovog proleća predsednik Basesku odlučuje da se sa tih dosijea skine nalepnica "poverljivo" i da se oni predaju Nacionalnom savetu za proučavanje arhiva Sekuritatee (CNSAS), organu koji je zadužen da otkriva nekadašnje sekuritateine potkazivače, pogodne za ucenjivanje, kako bi oni bili žigosani i kao moralno nepodobna lica sprečeni da se nađu na javnim dužnostima.
Oko milion i po dosijea prešlo je ovog leta u ruke CNSAS. To telo, osnovano još 1999, sada se žarko bacilo na posao "istraživanja". Tako žarko da se počelo govoriti o otvaranju Pandorine kutije. Iz dana u dan počele su da pljušte senzacije za senzacijama. Rumuni su se našli u čudu kada su saznali ko je sve "radio" za Sekuritateu, a danas se nalaze u "prvim foteljama".
Od 450 članova rumunskog parlamenta na đavoljem spisku nekadašnjih Sekuritateinih ljudi, kako je naglasio sam predsednik Basesku, nalazi se oko sto njih. Ćage za diktatorovu političku policiju pisala je koliko do juče veoma popularna ministarka kulture Mona Muska, upravo isključena iz vladajuće liberalne stranke. Sličan "portret" ima i donedavna ministarka pravosuđa Rodika Stanoju, koja je baš juče podnela ostavku na članstvo u Socijaldemokratskoj stranci. Tri pravoslavna episkopa, od kojih se jedan smatrao za kandidata za budućeg patrijarha, priznala su da su "otkucavali", tj. sarađivali sa Čaušeskuovom tajnom policijom.
Spisak "saradnika sa đavolom" je ogroman. Na njemu se nalazi i preminuli senator Amadeo Lazaresku, nekadašnji lider rumunskih masona, očuh sadašnjeg premijera i šefa Liberalne stranke Taričanua. Tu su i neki poznati pisci, grlati novinari, čuveni sportski asovi i olimpijski šampioni, pa čak i jedan član "kraljevske kuće".
Ovaj poslednji je izazvao posebno interesovanje publike. Čitaoci štampe i gledaoci televizije su prosto gutali "golicave" informacije o tome kako je princa Radua, nekada malo poznatog provincijskog glumca Radua Dudu iz grada Jašija, od 1996. supruga princeze Margarete, jedne od pet kćeri bivšeg kralja Mihaila Prvog Hoencolerna, godine 1986. "obrađivao" "jedan oficir Sekuritatee". To je bilo pred odlazak na turneju u Izrael. Trebalo je da dobije pasoš.
Lov na veštice
Rečju, ovdašnji mediji su dobili nepresušni izvor "materijala" za prve stranice. Objavljuju se kompletna dosijea sa kojih je skinuta debela prašina. Ali, ima i svakojakih nameštaljki. Ko god se nameri objavljuje svoje spiskove "sumnjivih" lica. Zavladala je "dosarijada" (dosije na rumunskom dosar). Na sve se strane podmeću "političke" noge. Dolazi do starih i novih obračunavanja. Dosijei se fabrikuju, kupuju i prodaju, ima i trampi. Ti meni daj ovog, a ja ću tebi onog "mangupa", pa da vidimo kako će "posle da laje". Novine pišu o nastaloj pravoj kolektivnoj histeriji. Neki dolaze do saznanja da su, vidite li, "svi radili za Sekuritateu", da su "na ovaj ili onaj način svi bili kolaboracionisti". Time se želi da razvodni cela akcija koja blati mnoge nedužne.
Nastalo stanje ovako slikovito opisuje kolumnista "Gandula" Kristijan Tudor Popesku: "Rumunija dosarijade izgleda kao cirkuski kamion koji se zaglibio u blatu. Šofer ubacuje u brzinu, pokušava da krene napred. Zatim se baca u rikverc. Okreće volan tamo-amo, dok se točkovi vrte u mestu raspršujući blato na sve strane."
Neki sada zameraju predsedniku Baseskuu da je, otvarajući sve dosijee, izazvao haos, da "drobilica dosijea Sekuritatee drobi celo rumunsko društvo", da ga ponovo deli i zavađuje. Na zamerke koje mu se upućuju, često i veoma oštro, predsednik odgovara da će ići do kraja i da će "neopravdana histerija" prestati do kraja godine.
Međutim, i posle ove izjave predsednik Basesku doliva ulje na vatru i traži naknadno da se otvore i "partijski dosijei" svih nekada vodećih komunista, a koji su i danas aktivni. To traži izmenu zakona, jer se ti dosijei nalaze pod režimom čuvanja tajnosti tokom 50 godina.
Ovaj predsednikov zahtev je izazvao novo veliko uzbuđenje. Rumunska KP je imala oko četiri miliona članova i desetine hiljada plaćenih aktivista.
U Rumuniji se čuju tvrdnje da je "lov na veštice" uvek donosio teške i nesagledive posledice.