Uzurpirano milion parcela
Na pregovorima zvaničnog Beograda i Prištine, održanim prošle godine u Beču, samo je jedna sednica bila posvećena svojinskim i ekonomskim odnosima, na kojoj su, međutim, Albanci sa Kosmeta, Unmik i Unosek (Ahtisarijev tim) tražili da se raspravlja samo o delu spoljnog duga Srbije koji se odnosi na korisnike na Kosmetu, a da se o ostalim problemima iz oblasti svojinskih i ekonomskih odnosa, pa i nelegalnoj privatizaciji, uopšte ne govori.
U svom "Predlogu" Marti Ahtisari je napisao da Kosovo treba da otplati samo deo neotplaćenog dela spoljnog duga Srbije koji se odnosi na korisnike sa Kosmeta. Napisao je i da državna imovina bivše SRJ i Srbije postaje imovina Kosova. Naveo je, pri tom, da se na Kosmetu štite manjinska prava nealbanaca, a posebno Srba, ali, koliko znamo, ne i da će se štititi njihova privatna, svojinska prava koja su svuda u svetu svetinja, samo, izgleda, ne i na Kosmetu, bar kada je reč o srpskoj imovini.
A kolika je ta imovina Srba i Srbije na Kosovu i Metohiji?
Lignit vredan 250 milijardi dolara
Jedna međunarodna institucija je u svojoj analizi navela da rudno blago na Kosmetu vredi 12,5 milijardi dolara. Smešno mala cifra. Naime, dosadašnja istraživanja pokazuju da na Kosmetu postoji 14,5 milijardi tona lignita i to u geološkim rezervama. Eksploatacione rezerve iznose oko 12 milijardi tona lignita. Ako jedna tona lignita vredi (minimum) 20 dolara, onda lignit na Kosovu vredi 250 milijardi dolara. Uz to, navedene rezerve mogu da se koriste bar 150 godina.
U pomenutom "papiru" o nepokretnostima na Kosmetu piše da se u proceni treba, koliko je to moguće, pridržavati tržišnih vrednosti. U tom slučaju, uzurpirano srpsko zemljište od milion parcela vredi mnogo. Naime, ako parcela ima, u proseku, površinu od 50 ari, onda je to ukupna površina od pola miliona hektara. Ako, pak, jedan ar zemljišta vredi 10.000 dolara, onda uzurpirano srpsko zemljište vredi 50 milijardi dolara! Ova cifra pokazuje kolika se to otimačina sprema na Kosmetu ako se bude primenila Uredba o pravu vlasništva na osnovu desetogodišnje državine zemljišta.
Činjenica je, kako za naš list navodi Slavica Radomirović, inženjer geodezije u Koordinacionom centru za Kosmet, da srpska nepokretna imovina čini 58 odsto ukupne površine nepokretnosti na Kosovu i Metohiji! Ona, međutim, navodi da je u samo četiri opštine – Peć, Istok, Klina i Orahovac, uzurpirano 75.993 parcela obradivog poljoprivrednog zemljišta čiji su vlasnici Srbi. Dr Nenad Popović, pak, navodi podatak da su na Kosmetu Albanci ukupno uzurpirali milion katastarskih parcela obradivog zemljišta, livada i šuma, čiji su vlasnici Srbi!
Najveći deo uzurpirane srpske nepokretne imovine je u vlasništvu raseljenih Srba.
Nijedna odluka o vraćanju imovine
Činjenica je da je na Kosmetu svojevremeno osnovan HPD, čiji je zadatak bio da vrati uzurpirane srpske stanove i kuće, a kako za "Politiku" navodi Danijela Cemović, direktor beogradske kancelarije Kosovske agencije za imovinu (svojevrsni HPD-ov naslednik), HPD je rešio 20.154 zahteva za vraćanje uzurpiranih stanova i kuća pravim vlasnicima, odnosno Srbima. Istine radi, vlasnici stanova i kuća su, da tako kažemo, od HPD-a dobili "potvrde" da su vlasnici uzurpirane imovine, ali je samo njih 600 "uvedeno" u posed.
Indikativan je, pri tom, podatak da je Unmik tek 4. marta 2006, dakle skoro sedam godina od dolaska međunarodne misije na Kosmet, osnovao Kosovsku agenciju za imovinu (KPA) i dao joj mandat da prima i zahteve za vraćanje uzurpiranog zemljišta i komercijalne nepokretnosti, što bivši HPD nije mogao. Od osnivanja KPA prošlo je, međutim, bezmalo godinu dana, a nije doneta nijedna odluka o vraćanju uzurpirane imovine, niti je izdat makar neki imovinski list vlasnicima, kao potvrda da poseduju nepokretnu imovinu na Kosmetu.
Po odredbama Rezolucije 1244 iz 1999. godine, Unmik i Kfor su dužni da na Kosmetu obezbede uslove za povratak raseljenih lica. Poznato je, međutim, da se za sedam godina vratilo samo nešto oko četiri hiljade raseljenih Srba, što je tek dva odsto od ukupnog broja raseljenih Srba. I u Ustavnom okviru Kosova iz 2001. godine piše da su Privremene (kosovske) institucije samouprave dužne da obezbede povratak raseljenih i izbeglica. No, do dana današnjeg ništa se nije učinilo na obezbeđenju slobode kretanja i povratku uzurpirane srpske imovine, kako bi raseljeni mogli da se vrate svojim kućama. Štaviše, i Unmik i Privremene institucije samouprave (PIS) učinili su sve da se ne poštuje Povelja, kao i konvencije UN, u kojima se izričito navodi da izbeglice imaju pravo da se vrate na svoja ognjišta. Umesto toga, dozvoljena je otimačina imovine raseljenih Srba. Naime, specijalni izaslanik UN na Kosovu doneo je Uredbu po kojoj onaj ko je uzurpirao zemljište, može da posle 10 godina "državine" dobije pravo nad tim zemljištem?! Tih 10 godina će isteći za tri godine. Zato je, kažu raseljeni Srbi sa Kosmeta, krajnje vreme da se svetu, pred konačne pregovore o statusu Kosmeta, kaže puna istina o pristrasnoj i nelegalnoj ulozi Unmika u otimačini srpske imovine, kao i sprečavanju da se raseljeni Srbi vrate u svoje domove i na svoja imanja.
-----------------------------------------------------------
Ko plaća dug inostranstvu
Neotplaćeni deo spoljnog duga Srbije koji se odnosi na Kosmet iznosi 1,2 milijarde dolara, kaže Nenad Popović. To Albanci sa Kosmeta "hladno" prihvataju da otplate. No, pri tom se "zaboravlja" da je Srbija svojevremeno uzela 17 milijardi dolara kredita za razvoj Kosmeta. Ne računajući kamate, Srbija je otplatila 1,8 milijardi dolara. Uz to, postoje podaci da je u proteklih 50 godina Srbija uložila još 17 milijardi dolara u razvoj Kosova, pa se s pravom nameće pitanje: da li Srbija, na osnovu onoga što je decenijama ulagala u razvoj Kosova, ima pravo da učestvuje u određivanju statusa svoje južne pokrajine?
-----------------------------------------------------------
Nezavisnost ekonomski neodrživa
Na pitanje – ima li nezavisno Kosovo ekonomsku održivost, dr Nenad Popović odlučno odgovara: "Apsolutno, ne!" Po njemu, Kosmet je, računajući utrošena sredstva po stanovniku, trenutno najskuplji projekat u svetu. Sem toga privreda Kosmeta je povezana sa Srbijom i, praktično, bez Srbije, Kosmet nema vezu sa svetom. Zato bi ova pokrajina, tvrdi dr Nenad Popović, tek za 20 godina ulaganja u njen razvoj mogla da ima samoodrživu ekonomiju.
-----------------------------------------------------------
Ekonomska slika Kosmeta
Kosovo i Metohija je, ocenjuju stručnjaci, siromašno područje, koje ima bruto domaći proizvod od 1.243 evra po stanovniku. Od oko dva miliona ljudi 35 odsto je siromašno, dok je 10 odsto (200.000 ljudi) ekstremno siromašno. Na Kosmetu je nedovoljno razvijen industrijski sektor. Snabdevanje strujom je neuredno. Stopa nezaposlenosti je veoma visoka a kvalitet obrazovanja veoma nizak. Privredu Kosmeta karakterišu siva ekonomija i šverc.
"Organizovani kriminal i korupcija su najveće pretnje stabilnosti privređivanja i održivosti institucija", naveo je Kaj Ejde u svom izveštaju, koji je radio za UN, kao osnovu za pregovore o statusu Kosova.