Osujećeni atentati širom Evrope

29. 09. 2010. 22:00

Абу Аскар, „отац војника“, џихадиста Узбекистана из Немачке

Berlin – Zajedničkom akcijom američkih i zapadnoevropskih obaveštajnih službi, u Evropi je osujećena serija terorističkih napada na ciljeve u Londonu i u nizu nemačkih i francuskih gradova, javljaju agencije.

Serija atentata koje su planirale islamističke organizacije moga je da dovede do krvoproliće poput onog u Madridu 2004. i u Londonu 2005. godine, izvestili su američki mediji.

Britanska TV stanica Skaj planirane akcije džihadista poredi sa atentatima u Mumbaju (Bombaj) novembra 2008, kada je u napadima islamista na dva hotela u ovom indijskom gradu život izgubilo 166 lica, a više od tri stotine bilo povređeno.

„Volstrit džornal” podseća da je dva puta u minulih nekoliko dana zaprećeno dizanjem u vazduh Ajfelovog tornja. Da je reč o „apsolutno verodostojnoj pretnji” proizlazi iz izveštaja američke televizije Ej-Bi-Si, a gledaoci se podsećaju da je o svemu zvanično obavešten i američki predsednik Barak Obama.

Nemački mediji su suzdržaniji: televizija ARD i nedeljnik „Špigl” naglašavaju da atentati nisu predstavljali neposrednu opasnost. Njihova obaveštajna saznanja upućuju na zaključak da su atentati pripremani, ali o eventualnom izvođenju i o datumu napada nije bila doneta odluka. 

Različiti pristupi angloameričkih i nemačkih medija otvorili su prostor nagađanjima: da li je reč o akutnoj ili o latentnoj opasnosti od terorističkih napada?

U centrali nemačke obaveštajne službe BND za inostranstvo u Berlinu izvori tvrde da je operacija „neutralisanja” terorističkih ćelija bila uspešna.

Povod nije bila neposredna opasnost već – insistiranje američkih kolega. Koriguju se izveštaji iz SAD da su atentate planirali pakistanski radikalni islamisti, bliski Al Kaidi:

„Reč je o organizaciji Islamistički pokret Uzbekistana, koja ima podršku radikalnih islamista u Pakistanu”, predočeno je autoru ovih redova.

Izvor tvrdi da su Uzbeci bili pod nadzorom, s obzirom na to da su postojala saznanja o njihovim pripremama za atentate.

Informacije je dao nemački državljanin avganistanskih korena Ahmet S., rodom iz Hamburga. Pre petnaestak dana uhapsili su ga američki agenti, a u SAD je potvrđeno da se nalazi u zatvoru američke vojne baze Bagram, u Avganistanu.

Zanimljivo je da Berlin i Pentagon drugačije opisuju akt hapšenja. Nemci tvrde da su Amerikanci lišili slobode njihovog informatora kada se zaputio u nemačku vojnu bazu, blizu Kabula. Amerikanci tvrde da je lišen slobode u trenutku kada je nameravao da po (terorističkom) zadatku napusti Avganistan i zaputi se na odredište akcije – u Evropu.

Razlika u opisu hapšenja, navodno, nije jedini aspekt koji utiče na odnose Nemaca i Amerikanaca. U obaveštajnim krugovima Berlina ispod ruke se govori da su Amerikanci prenaglili sa zahtevom za akciju – iz sopstvenih interesa: hapšenje Ahmeta S. poslužilo je kao povod za seriju napada bespilotnim letelicama na utočišta radikalnih islamista u Pakistanu.

Nemački novinari ističu da se američka javnost upravo sada suočava sa statistikama kolateralne štete ovakvih američkih akcija u kojima je od 2008. život izgubilo više od hiljadu nedužnih civila.

M. Kazimirović