Raketama po zaverenicima

Milan Mišić

30. 09. 2010. 22:00

Беспилотне летилице штеде животе америчких војника, али сеју смрт међу авганистанским и пакистанским цивилима Фото Бета

Od našeg stalnog dopisnika

Vašington, 30. septembra – Dok su detalji o navodnim planovima Al Kaide da izvede novi talas terorističkih diverzija po ciljevima u Evropi još mutni, u Vašingtonu je potvrđeno da drastično povećanje broja raketnih napada po ciljevima u pograničnom delu Pakistana ima za cilj upravo da eliminiše moguće aktere te zavere i njihovu infrastrukturu.

Tokom septembra obavljen je rekordan broj upada u pakistanski vazdušni prostor od strane američkih bespilotnih letelica („dronova”) iz kojih su ispaljivane precizno navođene rakete. Dosad su izvedena 22 takva udara sa oko 50 žrtava, za koje se tvrdi da su pripadnici terorističke mreže „Hakani”, koja upravo sa pakistanske teritorije organizuje sve učestalije napade na američke i savezničke trupe u Avganistanu.

Jedan od raketnih napada, izveden u utorak ujutru, kada je pogođena jedna pogranična stanica sa pakistanskom posadom i pri tom ubijena tri pripadnika poluvojnih snaga, postao je u međuvremenu povod za zategnutost između Islamabada i Vašingtona. Pakistanske vlasti su, naime, uzvratile zatvaranjem ključnog graničnog prelaza preko koga se snabdevaju američke i koalicione snage.

Spor u Islamabadu pokušava da izgladi direktor CIA Leon Paneta u razgovorima sa svojim pakistanskim kolegom, kome je predočeno da je američki napad na ovu stanicu izvršen u samoodbrani, pošto su odande na jedan američki helikopter ispaljene rakete.

Paneta verovatno nastoji da reši i suštinski problem: američko uverenje, zasnovano na obaveštajnim podacima, da je „Hakani mreža” samo produžena ruka pakistanske vojne obaveštajne službe i da vlasti u Islamabadu ne žele ili ne mogu to da spreče.

Iz Pakistana istovremeno stižu i spekulacije o mogućem vojnom udaru – što ne bi bilo prvi put u njegovoj 63-godišnjoj istoriji – posle upozorenja načelnika generalštaba, generala Ašfaka Kajanija, predsedniku Zardariju i premijeru Gilaniju, „da kuću dovedu u red”: da suzbiju korupciju, zaustave posrtanje ekonomije i više se angažuju na otklanjanju posledica letošnjih poplava, najkatastrofalnijih dosad.

Ovo je svakako razlog za brigu SAD, u čijoj je avganistanskoj strategiji Pakistan veoma važan akter, premda se i ovde sve češće ukazuje da Islamabad igra „dvostruku igru”, pripremajući se da bude glavni faktor u Avganistanu posle američkog povlačenja.

Što se tiče planova Al Kaide, posle početnih, prilično dramatičnih upozorenja, sada se „spušta lopta”, uz obrazloženje da je doduše bilo obaveštajnih podataka koji su ukazivali na moguće napade na „meke ciljeve” u nekoliko evropskih zemalja, ali da to još nije bilo „operacionalizovano”.

Utisak je, u stvari, da se sve zasniva na onome što je izvučeno iz 36-godišnjeg Ahmeda Sadikija, nemačkog državljanina, koji je od jula u pritvoru u američkoj bazi Bagram u Avganistanu, pošto je uhapšen u Kabulu i osumnjičen da je pripadnik jedne terorističke ćelije.

Njegov slučaj je povod i da se ukaže da Al Kaida i njene filijale sve češće koriste sledbenike sa evropskim pasošima, koji im omogućavaju slobodno kretanje po EU i ulazak u Ameriku bez viza. Posle alarma koji je ovde podignut zbog otkrića o radikalizaciji jednog broja muslimana koji su američki državljani, a koji su zavrbovani baš u Pakistanu, ovo se smatra novim, zabrinjavajućim trendom.

M. Mišić