Podmićeni stanovima

U okviru istrage o malverzacijama članova takozvane stečajne mafije policija je došla do novih detalja o tome na koji način su oštećena preduzeća "Beogradski eskontni centar", "Komel" i "Poštanska štedionica", saznaje "Politika" od sagovornika bliskog istrazi. Na osnovu dokaza o nezakonitom poslovanju, policija je dopunila krivičnu prijavu protiv Gorana Kljajevića, bivšeg predsednika Trgovinskog suda u Beogradu, za zloupotrebu službenog položaja i kršenja zakona od strane sudije, javnog tužioca i zamenika. Prijave su proširene i protiv Delinke Đurđević, bivšeg sudije Trgovinskog suda, okrivljene za krivično delo kršenje zakona od strane sudije, kao i protiv Jasmine Kojić-Pavlović, advokata firme "Beogradski eskontni centar", za pomaganje u izvršenju krivičnog dela.

Krivična prijava za zloupotrebu službenog položaja dopunjena je i protiv nedavno uhapšenih Vučelje Bajića, stečajnog upravnika preduzeća "Beogradski eskontni centar" i "Komel", Milivoja Mirkovića, generalnog direktora preduzeća "Komel", i Ljubiše Mitića, zamenika direktora "Komela".

Ovim krivičnim prijavama obuhvaćeni su i Jelica Živković, bivši generalni direktor "Poštanske štedionice", i Sekula Pjevčević, direktor "Kreditno-eksportne banke".

Kljajević, Đurđević, Pavlović, Bajić i Pjevčević su osumnjičeni da su kao organizovana kriminalna grupa oštetili "Beogradski eskontni centar" za više od 66 miliona dinara.

Đurđević je, kako se navodi, po nalogu Kljajevića, donela rešenje kojim se Bajiću u Trgovinskom sudu odobrava da potpiše sudsko poravnanje u sporu "Beogradskog eskontnog centra" i "Kreditno-eksportne banke", uz zahtev koji je sačinila Jasmina Kojić-Pavlović kao advokat "Beogradskog eskontnog centra". Bajić potpisuje ovo rešenje kojim je "Beogradski eskontni centar" u vlasništvo "Kreditno-eksportne banke" preneo poslovni prostor u Ulici Palmira Toljatija broj 5 u Novom Beogradu, veličine oko 964 kvadratna metra i vrednosti oko 65 miliona dinara.

Bajić je, uz pomoć Pavlovićeve, bez nadoknade preneo u vlasništvo "Kreditno-eksportne banke" i dva parking mesta koja su pripadala "Beogradskom eskontnom centru", a čija je vrednost veća od 1,5 miliona dinara.

Prema rečima našeg sagovornika, Mirković je zloupotrebio položaj tako što je kao generalni direktor firme "Komel" u saizvršilaštvu sa Mitićem, a podstrekavan od Pjevčevića, u periodu od septembra do decembra 2001. godine omogućio sticanje imovinske koristi preduzeću "Iskra kontaktor", čiji je suvlasnik Pjevčević, a na štetu "Komela". Njemu je pomagao Bajić, kojeg je, po nalogu Kljajevića, na mesto stečajnog upravnika postavila Delinka Đurđević.

Kako saznajemo, Mirković i Mitić su od septembra 2001. do januara 2003. godine zaključivali ugovore o izvođenju radova sa MP "Energo kontakt" u iznosu većem od 10,5 miliona dinara, zatim za nabavku robe u iznosu od oko 4,5 miliona dinara od preduzeća "Oniks elektronik", vlasništvo Pjevčevića, kao i za fiktivnu nabavku robe od firme "Eureka eksport" (vlasništvo Mitićeve supruge), po uvećanim fakturama. Ovako su protivzakonito i nabavkom materijala koji ne spada u repromaterijal potreban za poslovanje "Komela", a koji je bio uskladišten u preduzeću "Iskra kontaktor" i višestruko uvećanim cenama robe blokirali žiro-račun "Komela" za više od 1,2 miliona dinara.

Mirković i Mitić, u dogovoru sa Pjevčevićem, nisu pokrenuli deblokadu računa, što im je službena dužnost nalagala, čime su omogućili pokretanje stečaja "Komela" i njegovu prodaju Pjevčeviću po ceni skoro upola manjoj od tržišne vrednosti. Imovinu "Komela" podelili su Mirković, Mitić i Pjevčević i na taj način oštetili akcionare preduzeća za 48,8 miliona dinara.

Da bi sve teklo "kao podmazano" Mirković i Mitić su u periodu od 10. oktobra 2003. godine do marta 2006. godine od nadležnih iz stambene zadruge "Pupin" i preduzeća "Energo kontakt" po nalogu Pjevčevića primili mito, navodi se u prijavi. Mitić je za uslugu dobio dva stana u vrednosti većoj od 8,1 miliona dinara, a Mirković lokal u Beogradu u vrednosti većoj od 4,7 miliona dinara.

Prema rečima našeg sagovornika bliskog istrazi, Jelica Živković je kao generalni direktor "Poštanske štedionice", 29. marta ove godine, pribavila drugom imovinsku korist tako što je mimo procedure zaključila sporazum o jemstvu sa Kulskom bankom na iznos od 205 miliona dinara. Ovim ugovorom se "Poštanska štedionica" obavezala da će biti garant za kredit koji je firma "Eko produkt 2002" dobila od Kulske banke. Ugovor o jemstvu i sporazum o izdavanju menica koje je Živković potpisala nisu zavedeni u evidenciji "Poštanske štedionice".

Kljajević i Đurđević se, kako saznajemo, terete i za nezakonito postavljenje Jelice Živković na funkciju direktora Sektora za međunarodni novčani promet kako bi preko nje članovi ove organizovane kriminalne grupe mogli da bez ometanja "završavaju poslove".