Otvoren most kod Ostružnice
Са свечаног отварања моста (Фото Зоран Анастасијевић)
Železnički most preko Save kod Ostružnice, prvi projekat koji je završen novcem iz Nacionalnog investicionog plana, juče je otvorio premijer Srbije Vojislav Koštunica. Svečanosti povodom 122. rođendana "Železnica Srbije" prisustvovali su i republički ministri Velimir Ilić, Mlađan Dinkić i Predrag Bubalo, kao i mnogobrojne zvanice.
Podsećajući da se posle obližnjeg drumskog dve godine kasnije otvara i obnovljeni železnički most, Vojislav Koštunica je ukazao da su mostovi najvažniji deo infrastrukture jedne zemlje, što upravo potvrđuje i primer Ostružničkog mosta. Tek kada je srušen u bombardovanju pre sedam godina videlo se koliko ovaj most nedostaje normalnom železničkom saobraćaju države.
– Sada kada ga ponovo puštamo u saobraćaj možemo sa zadovoljstvom da kažemo da će se saobraćaj kroz Beograd odvijati mnogo brže, da je Beograd ponovo dobio železničku obilaznicu, kao i da će se uštedeti ni manje ni više nego četiri sata u saobraćaju. Uštedeće se mnogo više u onome što železnički saobraćaj sa opasnim materijama neće prolaziti direktno kroz Beograd – rekao je je premijer Srbije.
Ostružnički železnički most predstavlja važnu sponu na Koridoru 10 koja treba da omogući brži saobraćaj kroz Srbiju, u ovom trenutku pre svega za teretni saobraćaj.
– Ovaj most ima neobičnu istoriju, jer je bilo potrebno dva puta da se gradi. Da poželimo, a to nam je svima u mislima, da se ni jedan most u Srbiji nikada više dva puta ne gradi, a da mnogo ovakvih i još većih mostova i puteva podignemo po Srbiji – dodao je Koštunica.
Uz čestitke železničarima, ali i neimarima "Mostogradnje" i CIP-a, ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić naglasio je da je most izgrađen kao prvi projekat iz sredstava koja su obezbeđena Nacionalnim investicionim planom. Njegovu realizaciju tokom ove godine znatno su usporavale nepovoljne vremenske prilike kao i proletošnje poplave, tako da nije moglo da se radi onim intenzitetom koji je predviđen.
Ostružnički most srušen je u NATO bombardovanju 21. aprila 1999. godine, kada su pogođeni nosači mosta, dvesta metara koloseka i kompletna kontaktna mreža. Dva dana kasnije u novom naletu most kod Ostružnice završio je u Savi.
Radovi na njegovoj obnovi počeli su avgusta 2004. godine, a značaj njegovog ponovnog puštanja u saobraćaj utoliko je veći kada se zna da se potpuno rasterećuje beogradski železnički čvor sa tranzitnim saobraćajem.
Umesto prolaza na deonici od Batajnice preko Novog Beograda do Resnika, sada se teretni saobraćaj direktno usmerava u ranžirnu stanicu Makiš, a tranzitni preko Jajinaca i Resnika.
To sve treba da omogući kraći prolaz kroz Srbiju u proseku od dva do četiri sata, a koristi će imati i gradska železnica "Beovoz" jer će njeni polasci biti znatno redovniji. Sav transport opasnih materija, koje dolaze sa severnog pravca, više neće morati da prolazi kroz centar Beograda.
Most kod Ostružnice dug je 658 metara, a u njegovu obnovu Vlada Srbije i "Železnice Srbije" uložile su 250 miliona dinara.
-----------------------------------------------------------
Dnevna rata 100.000 dolara
Obaveze prema kreditima koji su uzimani tokom proteklih godina toliko su narasle da "Železnica Srbije" dnevno treba da otplaćuje 100.000 dolara. Ova dugovanja moraće da se vraćaju u narednih 12 godina, a prema rečima Šarančića Vlada Srbije trebalo bi da preuzme njihovo plaćanje.
"Novac koji bi se oslobodio na taj način ulagali bi u razvoj projekata za putnu infrastrukturu", izjavio je direktor ŽS.
Procenjuje se da će zbog nedostatka novca za kupovinu novih voznih sredstava ŽS izgubiti ove godine 26 miliona evra.
-----------------------------------------------------------
Završen rok za prijave
Rok za podnošenje ponuda za dobijanje koncesije na autoputu od Horgoša do Požege istekao je juče u podne. Kako je najavio srpski ministar za kapitalne investicije Velimir Ilić očekuje se da će ponude dostaviti najpoznatiji evropski građevinski giganti poput "Vinčija", "Štrabaga" i "Alpine".
"Biće potrebno vreme da se pregleda dokumentacija jer tenderi su izuzetno veliki, po četiri hiljade strana imaju, da bi se odlučilo ko je bio najpovoljniji", rekao je Ilić.
Vrednost radova na budućem autoputu od Horgoša do Požege procenjena je na nešto više od 750 miliona evra.