Vrste investicionih fondova
Prvi domaći investicioni fondovi, kao institucionalni investitori, koji omogućavaju malim investitorima da plasiraju novac u razne vrste hartija od vrednosti, trebalo bi da se pojave na tržištu početkom naredne godine, očekuju na berzi.
Široj javnosti nije poznato da postoje dve vrste tih fondova i to prema načinu mobilizacije sredstava i prema investicionoj strategiji, navodi Luka Tanjga sa Beogradske berze.
Prema načinu mobilizacije sredstava investicioni fondovi se dele na: otvorene investicione, zatvorene i – privatne investicione fondove.
Otvoreni investicioni fond je dominantan oblik investicionih fondova u svetu i to kako po broju tako i po aktivi kojom raspolažu.
Ovu vrstu fondova karakteriše to što oni kontinuirano izdaju i prodaju sopstvene akcije, ili udele i isto tako ih otkupljuju.
To znači da se u fond "ulazi" kupovinom akcije ili udela od emitenta, a "izlazi" prodajom akcije ili udela fonda samom fondu.
To znači da se akcijama, odnosno udelima otvorenih investicionih kompanija ne trguje na berzama, niti bilo kakvom drugom sekundarnom tržištu pa zbog toga oni imaju obavezu da sopstvene akcije ili udele otkupljuju na zahtev investitora. Sredstva prikupljena prodajom svojih akcija ili udela fondovi ulažu u različite finansijske instrumente kojima se aktivno trguje u sekundarnom prometu.
Za razliku od otvorenog, zatvoreni investicioni fond funkcioniše kao korporacija i emituje fiksiran broj akcija kojima se trguje, kao i hartijama od vrednosti drugih emitenata.
Akcije novoformiranog zatvorenog investicionog fonda nude se tržištu metodom inicijalne javne ponude, a sredstva prikupljena na taj način se plasiraju u određeni portfelj hartija od vrednosti u skladu sa ciljevima i poslovnom filozofijom fonda. Cena akcija zatvorenog investicionog fonda zavisi od ponude i tražnje tih papira na tržištu.
Privatni investicioni fondovi su tipična društva kapitala, koja se, prema Zakonu o investicionim fondovima Republike Srbije, registruju kao društva sa ograničenom odgovornošću s propisanim minimalnim kapitalom od 50.000 evra. Privatnim investicionim fondom može upravljati isključivo društvo za upravljanje, o čemu se zaključuje poseban ugovor.
Društvo za upravljanje investicionim fondovima je privredno društvo kapitala i može biti formirano kao društvo sa ograničenom odgovornošću ili kao zatvoreno akcionarsko društvo (rešenje koje je predviđeno zakonom Republike Srbije).
S obzirom na to što društvo za upravljanje investicionim fondovima upravlja imovinom fondova u koje ulaže veliki broj investitora, u svim zemljama su predviđene dodatne procedure koje mora ispunjavati subjekt koji želi da ga osnuje.
To podrazumeva, pre svega, posedovanje minimalne veličine osnivačkog kapitala, ispunjenje minimalnih organizacionih, kadrovskih i tehničkih uslova, kao i određene procedure koje se sprovode pred nacionalnim regulatornim telom (Komisija za hartije od vrednosti).
Nezaobilazan deo institucionalne infrastrukture bez koje nema mogućnosti investiranja posredstvom investicionih fondova je kastodi banka.
Reč je o instituciji koja opslužuje fondove tako što im obavlja razne usluge kao što su otvaranje i vođenja računa hartija od vrednosti kod Centralnog registra.
Uz to, kastodi banka ima i određenu vrstu kontrolne funkcije, jer kontroliše i potvrđuje obračunatu neto vrednost imovine investicionog fonda.
Uz to, kontrolna funkcija kastodi banke je predviđena u delu koji se odnosi na obračun prinosa otvorenog investicionog fonda.
Takođe, kastodi banka podnosi prigovore Komisiji za hartije od vrednosti i drugim nadležnim organima, a u ime fonda, protiv društva za upravljanje za eventualnu štetu nastalu zbog propuštanja radnji, kao i neadekvatnog upravljanja.