Savremenici 19. veka

18. 09. 2006. 20:46

Зорица Јанковић (Фото Д. јевремовић)

Zorica Janković je istoričar, zaposlena u Istorijskom muzeju Srbije. Svoje prve radove posvetila je Knezu Mihailu Obrenoviću i njegovim savremenicima. Jedan od njih je i Ljubomir – Ljuba Nenadović, profesor, diplomata, akademik, književnik i novinar. Poznatog po blagoj naravi, sina Prote Mateje i unuka Kneza Alekse Nenadovića, iz milošte su nazvali Čika Ljuba.

Ovoj znamenitoj ličnosti srpske istorije, čoveku snažnog intelekta, poeti sa junačkim porodičnim korenom, Beograd se dostojno odužio. U strogom centru grada postoji ulica sa njegovim imenom. Ona polazi od Trga Republike, od Spomenika Knezu Mihailu i spaja se opet sa Ulicom Kneza Mihaila.

Život i istorija

– Prolazeći ovuda, često sam sebi govorila – od Kneza Mihaila do Kneza Mihaila. Jer Čika Ljubina ulica, kao malo koja, povezuje trg na kojem je spomenik Knezu Mihailu i ulicu koja nosi njegovo ime – zapaža kustos Istorijskog muzeja.

– Njih dvojica su bili veliki prijatelji. Ljubu Nenadovića je krasilo evropsko obrazovanje, a govorio je nekoliko svetskih jezika. Pisao je pesme, pripovetke, priče, a većina ga pamti po putopisu "Pisma iz Italije". Svi su ga znali kao Čika Ljubu. Bio je prijatelj i sa Njegošem, divio se crnogorskom čojstvu i junaštvu. Kao rezultat prepiske sa knezom Danilom, nastalo je njegovo delo "O Crnogorcima". Posle ubistva Kneza Mihaila, sa kojim je bio blizak, bolovao je dugo. Posebno mu je bilo teško što je u atentatu učestvovao jedan od njegove braće. Beograd je, ipak, doživeo da ima dve ulice, jednu pored druge, koje podsećaju na njegovu ne tako davnu prošlost – kaže autorka knjige "Put u Carigrad".

– Od zdanja koja se nalaze u blizini, za mene je najvažniji Filozofski fakultet, gde sam studirala. Na fakultet sam dolazila iz pravca Trga Republike. Posle prolaska kroz saobraćajne gužve, zadovoljno sam uplivavala u ovu oazu spokojstva i mira. Nikada nisam išla trotoarom, uvek po sredini. Brojala sam sopstvene korake, u ulici koja nije duža od trista metara. Ta igra je otpočinjala kod pozorišta "Boško Buha", završavala se na Studentskom platou. Treba pomenuti da i okolne ulice nose imena znamenitih ljudi 19. veka, koji su takođe bili savremenici Ljube Nenadovića. Tako se Čika Ljubina  blisko dodiruje sa Zmaj Jovinom, a seku je Ulica Marka Leka, hemičara, Laze Pačua, nekadašnjeg ministra finansija. Imajući u vidu da su ambasade velikih država uglavnom smeštene u velike zgrade, često sam se pitala zašto Australija svoju ambasadu ima u maloj ulici i još manjoj zgradi. Odgovor nije težak – danas je retkost pronaći relativno mirno mesto, a u strogom centru grada – primećuje sagovornica.

Srpski muzej

Rođena u Pančevu, već dve godine živi na Banovom brdu, podjednakom žestinom brani centar grada.

–  I danas sam emotivno vezana za Čika Ljubinu, redovno prolazim tuda kada se vraćam s posla. Koliko puta sam pogledom okrznula vredne arhitektonske građevine u njoj. Razmišljam kako bi bilo kada bi je popločali žutim kockicama, kakve su postavljene u Bulevaru. Ova ulica nema dovoljno svetla, žuta boja bi je, čini mi se, otvorila, dala novu dimenziju. Nadam se da dužina od trista metara nije veliki namet za gradsku kasu – zaključuje. Međutim, ima jednu primedbu.

– Svaka država ima svoj nacionalni muzej, a kod nas se malo zna o srpskom nacionalnom muzeju. Nemamo svoj prostor, što je velika greška. Narodni muzej na Trgu Republike je umetnički, arheološki. Dok se kod nas  čuva veliko nacionalno blago, a nemamo adekvatne uslove. Uverena sam da takve zbirke zaslužuju reprezentativan okvir. Kada dođu gosti iz inostranstva, prvo što pitaju i traže da vide jeste muzej naroda koji su posetili – napominje Jankovićeva.

 Po njenom shvatanju, zgrada Srpske akademije nauka i umetnosti izdvaja se u vrednosnom smislu. Ona smatra da centralno gradsko jezgro zaslužuje posebnu atmosferu.

– Trebalo bi da se oseća svečana atmosfera, jer, kada krenu u centar, građani imaju običaj da se lepo obuku. Zato i glavne ulice moraju da imaju takav izgled – napominje Zorica Janković koja povodom sto dvadeset pet godina od uspostavljanja diplomatskih  odnosa između Kneževine Srbije i Sjedinjenih Država priprema izuzetnu izložbu koja će sredinom oktobra biti predstavljena u Starom dvoru.