Fudbal nalazi posao

Korito Zdenačke reke, koja protiče kroz Velike Zdence, odnedavno je čisto i sređeno. I lokalno groblje je lepše i manje zapušteno. Uništena su i žarišta ambrozije, uređene saobraćajnice i javne površine ispred staračkih i samačkih domaćinstava, ali i onih u kojima su ukućani bolesni pa to sami ne mogu da urade. Za angažovane na tim poslovima opština je isplatila 38 hiljada kuna, dok će preostalih 37 hiljada pristići od Zavoda za zapošljavanje.
Ko se ne seća: "zdenka" sir u onoj Jugoslaviji bio je poznata marka i brend. Proizvođen je u toj živopisnoj varošici u pitomoj Slavoniji. Pre nekoliko decenija to mesto je privlačilo radnike, a danas ih ima višak.

Krajem prošle godine na palati Pejačević u Virovitici započeli su javni radovi na kojima se zaposlilo dvadesetak radnika a koje finansira Hrvatski zavod za zapošljavanje. Radnici su obijali unutrašnji i spoljni sloj na objektu i čistili okolinu dvorca.

Ovakav način zapošljavanja u Hrvatskoj nije nov. U okviru mera aktivne politike zapošljavanja Hrvatski zavod za zapošljavanje je još u proleće 1999. godine prvi put primenio novi program – javnih radova. Reč je o društveno korisnom radu, koji najčešće inicira lokalna zajednica, a koji, pre svega, mora biti neprofitan i nekonkurentan postojećoj ekonomiji na tom području.

S druge strane, ovakvo upošljavanje namenjeno je licima koja trenutno nemaju drugih mogućnosti da dođu do zarade, koja dugo traže posao, koja ne mogu da se uključe u druge programe tržišta rada, a ne mogu, na primer, da računaju na prevremenu penziju. Pored starijih radnika, to su i mlađi ljudi koje nisu nastavili školovanje posle osnovne škole ili su "ispali" tokom srednjeg obrazovanja i nemaju nikakvo zanimanje, kao i osobe koje nemaju znanja i veština potrebnih za prvo ili ponovno zapošljavanje. Dakle, ovaj oblik zapošljavanja je namenjen osobama koje su na tržištu rada najugroženije. One mogu da zarade mesečno 1.000 kuna (135 evra), ili nešto malo više, zavisno od školske spreme.

Inicijatori i izvođači javnog rada mogu biti jedinice lokalne samouprave i institucije u njihovom vlasništvu, nevladine organizacije i slične institucije, i drugi poslodavci ako ponude kvalitetan program.

Prosečna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je 18,5 odsto. Županije sa većom nezaposlenošću od republičkog proseka u program javnih radova mogu da uključe najviše 100 osoba, dok one sa stopom nezaposlenosti ispod proseka RH, programom javnih radova mogu da uposle najviše 20 osoba.

U Hrvatskoj se, inače, nezaposlenost smatra najvećim problemom domaće ekonomije. Do kraja godine na javnim radovima posao bi moglo da dobije oko tri hiljade ljudi, dok je za iduću planirano da se taj broj poveća čak na 30 hiljada. Investicije koje je vlada najavila za kraj ove godine mogle bi da premaše zamah graditeljstva od pre nekoliko godina. Reč je o gradnji kapitalnih objekata, najpre kanala Dunav–Sava i železničke pruge Botovo–Zagreb–Rijeka, koji bi uposlili oko 15.000 osoba.

Najviše ljudi kroz program javnih radova bilo bi zaposleno na komunalnim poslovima, kao što je uređenje parkova i šetališta, zatim na izgradnja puteva, mostova, ali posla bi moglo biti i u muzejima, pozorištima, na sređivanju arhivske građe, uređenju okoline i slično. Zarade bi se isplaćivale preko Nacionalne službe za zapošljavanje.

Predstavnik Vlade Hrvatske je izjavio da bi broj uposlenih na ovaj način mogao i više puta da se uveća u slučaju da Hrvatska, s Mađarskom, dobije organizaciju Evropskog fudbalskog prvenstva 2012. godine. Kako je najavio premijer Ivo Sanader, na rekonstrukciji postojećih hrvatskih stadiona i gradnji novih moglo bi da se zaposliti i više od 40.000 ljudi.

Budući da su najavljena ulaganja u infrastrukturu vredna 12,5 milijardi kuna, po opsegu radova i ceni čak bi nadmašili gradnju autoputeva. Kanal Dunav–Sava u istočnoj Slavoniji težak je četiri i po milijarde kuna, a železnička pruga koja će preko Zagreba povezati Botovo i Rijeku, vredna je osam milijardi kuna.

Pruga bi trebalo da bude dovršena najkasnije do 2011, dok se završetak gradnje kanala predviđa za 2013. godinu. Osim znatne privredne dobiti, zapošljavanja građevinske operative i s njom povezanih industrijskih grana, najvažniji aspekt je svakako otvaranje novih radnih mesta, pogotovo u Slavoniji. Veliki deo svih tih poslova će se obaviti putem javnih radova.